UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Ukida se zdravstveni doprinos na mirovine? Konačno!

Varga ima dobru mjeru između socijalne osjetljivosti i logike ekonomske održivosti pa pozdravljamo njegovu namjeru za ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike

Umirovljenici bi mogli biti oslobođeni plaćanja zdravstvenog doprinosa, dodatnog nameta kojim su mirovine opterećene od početka 2009. godine, svi su mediji objavili krajem lipnja najavu novog ministra zdravlja Siniše Varge. Telefoni su se užarili i odmah je uslijedila javna podrška od strane Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH).

Pozivamo ministra da što prije od dvostrukog oporezivanja rastereti skupinu od 30.000 umirovljenika, koji jedini u Hrvatskoj imaju takav status, i to ih boli kao nepravda“ ,rekao  je čelnik HSU-a Silvano Hrelja. - Oni jedini u Hrvatskoj uz poreze, prireze i dopunsko zdravstveno osiguranje plaćaju i tri posto dodatnoga zdravstvenog doprinosa, zaključio je.

Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a dala je optimističku izjavu Hini: „Odmah nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o doprinosima 2009., kojima je umirovljenicima uvedeno plaćanje dodatnog doprinosa za zdravstvo, SUH je podnio Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje ocjene ustavnosti pojedinih zakonskih odredbi. Tvrdili smo da je riječ o još jednom neustavnom opterećenju umirovljenika koji su zdravstveni doprinos, jednako kao i mirovinski, pošteno platili u vrijeme minulog rada na temelju tadašnjih zakona. Naglasili smo da su uvođenjem dodatnog doprinosa povrijeđene odredbe članka 3. Ustava o jednakosti, socijalnoj pravdi, poštovanju prava čovjeka i vladavine prava koje spadaju u najviše vrednote našeg ustavnog poretka, kao i odredbe člana 4. Ustava o jednakosti pred zakonom. Na žalost, Ustavni sud nije prihvatio naš zahtjev, i to s vrlo čudnim obrazloženjima, zbog čega smo naumili ići na Europski sud. Sada ćemo pričekati“.

Pozdravljajući najavu novog ministra, Jasna A. Petrović podsjetila je da sindikat sve ove godine traži ukidanje tog doprinosa, a da Varga, ni kao direktor HZZO-a nikada nije imao negativno stajalište o njihovom zahtjevu. „O tome smo raspravljali i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike, i gotovo na svakoj sjednici ponavljali zahtjev da se taj doprinos ukine. Varga ima dobru mjeru između socijalne osjetljivosti i logike ekonomske održivosti pa pozdravljamo njegovu namjeru", rekla je Petrović.

Rodeo ministar i bespogovorna premijerka

Podsjetimo se kako je uopće došlo do uvođenja (dodatnog) zdravstvenog doprinosa,  kakav od susjednih zemalja ima jedino Njemačka, dok Slovenija ima nominalni obvezatni zdravstveni doprinos za umirovljenike koji koji se, međutim, kompletno pokriva proračunom. Tada 2008. godine, ministar zdravstva dr. Darko Milinović (HDZ) je u svojoj rodeo kampanji za zdravstvenu reformu najavio uvođenje obvezatnog zdravstvenog doprinosa i za umirovljenike, da bi nakon 50 prezentacija po terenu najavio kako odustaje od svoje izvorne ideje, ostavljajući tek rezervu da bi se to ipak moglo uvesti za one s  najvišim mirovinama. Iznenađuje da je tadašnja premijerka, inače dosta socijalno osjetljiva Jadranka Kosor, bespogovorno prihvatila da se zdravstveni doprinos uvede i u takvom krnjem obliku.

Zahvaljujući tom životopisnom političaru, današnji umirovljenici, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je obveznik obračuna dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine. To je bilo prvi put u povijesti hrvatskog mirovinskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja da korisnici mirovine iz svoje neto mirovine plaćaju (dodatni) doprinos za zdravstveno osiguranje! Nikoga nije zanimalo ni to što se Zakon selektivno primjenjivao (npr. nije primjenjivan za branitelje, iako je to retroaktivno legalizirano tek početkom 2011.)

Vjerodostojnost Kukuriku obećanja

Unatoč tome što se u javnosti govori samo o oko tridesetak tisuća umirovljenika koji su obveznici plaćanja doprinosa, doprinos se odnosi na sve umirovljenike, ali tako da se obračunava po stopi od 1% ako je mjesečna  svota  mirovine manja  ili jednaka svoti  prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza ili po stopi od 3%, ako je mjesečna  svota mirovine viša od svote  prosječne neto plaće (sada nešto više od 5.500 kn). Socijalna osjetljivost predlagača se očitovala u odluci da se doprinos ne usteže od mirovina ako je obračunat po stopi od jedan posto, već ga za njih u zdravstveni proračun uplaćuje HZMO. A i za to je pitanje – dokle?

Kukuriku koalicija je u Planu 21 jasno obećala kako će  ukinuti zdravstveni doprinos za umirovljenike. Dr. Ranko Ostojić je u društvu sadašnjeg premijera Zorana Milanovića diljem Hrvatske naglašavao kako će odmah ukinuti “dvostruko oporezivanje starijih osoba“ čim dođu na vlast. Kad je preuzeo ministarsku funkciju Ostojić je zašutio, a premijer se ne bavi takvim sitnicama. Sada se Varga javlja kao čovjek koji pokušava vratiti vjerodostojnost vladajućima. Recimo stoga u duhu svjetskog nogometnog prvenstva – Go, Varga, go!