UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

DAN HRVATSKIH ŽETONČIĆA

Hrelja kao Superman

     Dan hrvatskih žetončića bi se mogao početi obi­lježavati 18. lipnja 2021., kad je Hrelja, ničime izazvan, ponudio svoju ruku HDZ-ovoj većini, a da prethodno nije čak niti kontaktirao svoju stranku temeljem koje već 18 godina sjedi na saborskoj fotelji. Da, od svoje 45. godine on tamo zastupa umirovljenike, a da nikada nije bio umirovljen.

Ali, Silvano Hrelja za sebe kaže da nije žetončić već ubrzivač. Iako još nije pojasnio kako to da se s obitelj­skom mirovinom kreće tek od 2023. kada je Vlada to ionako u svom programu planirala, a ne već npr. u srpnju iduće godine - kako je to javno tražio Hrelja dok još nije bio u HDZ-ovoj koaliciji.

Znamo mi to, kada zagusti, "smotani" Clark Kent pretvara se u Supermana koji posjeduje ekstremnu brzinu, snagu, sluh i izdržljivost, a sve to ga čini go­tovo neranjivim u borbi sa zločestim neprijateljima. "Slobodan sam strijelac, to je moja odluka i želim to napraviti", viče naš Clark Hrelja.

Sve je odlučeno davno prije

     I priča svakome tko ga želi slušati kao da je on „iz­mislio" novi model obiteljskih mirovina, a zaboravlja da je i sam javno priznao kako kao opozicijski zastu­pnik nema šanse progurati neki jači zakon. Je li onda ispravno što se pridružio vladajućima, pa time doista izborio da siromašne obiteljske umirovljenice dobiju koju milijardu kuna iz državnog proračuna? E, pa nije!

U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, objavljenoj još u veljači 2021. godine, lijepo piše kako će se „razmotriti mogućnost uvođenja novog mode­la obiteljskih mirovina". Zatim u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za 2021.-2026. iz travnja ove godine izrijekom piše da će se za tri godine„izmjenom pravnog okvira omogućiti korištenje dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu, ali i povećanje obiteljske mirovine". Zatim, na drugom sastanku Radne skupine za preispitiva­nje modela obiteljske mirovine, održanom također u travnju, jasno je rečeno kako će se novi model uvesti 2023. godine.

Pumpanje ega

     I što nam sada Clark Hrelja priča: da je on u drugoj polovici lipnja 2021. sve to izmislio, osmislio i odredio rokove? Ma, dajte, molimo vas, ne trabunjajte. Nije izmislio tzv. europski model obiteljske mirovine, niti je pomaknuo ranije utvrđeni rok uvođenja 2023. godine. Samo je odlučio dati svoj glas Plenkoviću, uz privid kako je nešto napravio. Plenkoviću je to fakat dobro došlo jer ga je Čačić počeo povlačiti za nos, ali mu baš ništa novoga nije dao, pa čak niti obećao. Koliko, dakle, košta njegov glas? Ništa. Malo slave, opsjene, maglice i napumpavanja ega.

E tu citirajmo predsjednika Milanovića koji je izjavio sljedeće: „Hrelja je ne prvi puta ušao na listi opozicije i to vrlo vokalne opozicije. Sada je odjednom prešao Plenkoviću. To je puno gore od ovog što se događa u pravosuđu. To našu javnost, ne na razini poruke, nego na razini grča i bijesa naprosto izluđuje. Baš tako, izluđuje. To je znak da nema nikakvih pravila. Za mene, to je posao za USKOK". Hrelja, pak, poručuje Milanoviću da je i on mogao riješiti obiteljske mirovine tijekom svog premijerskog mandata na čelu Kukuriku koalicije, ali ne kaže zašto nije tada prihvatio pomaknuti se iz sigurnosti saborske fotelje na zahtjevno mjesto ministra rada i mirovinskog sustava, ili zašto HSU-ov zamjenik ministra Božidar Štubelj nije zagovarao reformu obiteljskih mirovina.

Prevarant ili ubrzivač?

     Hrelja tvrdi da nije prevario svoje birače. Ali Peđa Grbin s čije SDP-ove liste je izabran u Sabor objavljuje kako „Žetončići sada mogu imati novo ime i zvati se 'hreljtončići, dok Krešo Beljak sugerira Ubrzivaču Supermanu da „pogleda komentare na društvenim mrežama pa će onda vidjeti je li žetončić ili nije".

 

     Najveća je parodija da je predsjednik Hreljine stranke HSU-a izjavio za medije kako su oni zadovoljni, iako nisu kontaktirani niti pitani, ali su to mogli očekivati. Zanimljivo. Čini se da predsjednik ne zna što mu članstvo piše po društvenim mrežama.

     Hrelja samodopadno nastoji zablokirati i rad Radne skupine za preispitivanje modela obiteljske mirovine, pa naglašava u medijima kako će on sam dati pred­ložak na osnovu kojega će se voditi rasprava. Htio bi izbjeći bilo kakvu potencijalnu zaslugu umirovlje­ničkim udrugama, Sindikatu i Matici, koje su se kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe još u rujnu 2020. godine izborile da novi model obiteljske mirovine uđe u program Vijeća, te da se ponovno osnuje nova radna skupina koja je započela s radom još u veljači 2021.

Jasna A. Petrović