UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

DAN HRVATSKIH ŽETONČIĆA

Hrelja kao Superman

     Dan hrvatskih žetončića bi se mogao početi obi­lježavati 18. lipnja 2021., kad je Hrelja, ničime izazvan, ponudio svoju ruku HDZ-ovoj većini, a da prethodno nije čak niti kontaktirao svoju stranku temeljem koje već 18 godina sjedi na saborskoj fotelji. Da, od svoje 45. godine on tamo zastupa umirovljenike, a da nikada nije bio umirovljen.

Ali, Silvano Hrelja za sebe kaže da nije žetončić već ubrzivač. Iako još nije pojasnio kako to da se s obitelj­skom mirovinom kreće tek od 2023. kada je Vlada to ionako u svom programu planirala, a ne već npr. u srpnju iduće godine - kako je to javno tražio Hrelja dok još nije bio u HDZ-ovoj koaliciji.

Znamo mi to, kada zagusti, "smotani" Clark Kent pretvara se u Supermana koji posjeduje ekstremnu brzinu, snagu, sluh i izdržljivost, a sve to ga čini go­tovo neranjivim u borbi sa zločestim neprijateljima. "Slobodan sam strijelac, to je moja odluka i želim to napraviti", viče naš Clark Hrelja.

Sve je odlučeno davno prije

     I priča svakome tko ga želi slušati kao da je on „iz­mislio" novi model obiteljskih mirovina, a zaboravlja da je i sam javno priznao kako kao opozicijski zastu­pnik nema šanse progurati neki jači zakon. Je li onda ispravno što se pridružio vladajućima, pa time doista izborio da siromašne obiteljske umirovljenice dobiju koju milijardu kuna iz državnog proračuna? E, pa nije!

U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, objavljenoj još u veljači 2021. godine, lijepo piše kako će se „razmotriti mogućnost uvođenja novog mode­la obiteljskih mirovina". Zatim u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za 2021.-2026. iz travnja ove godine izrijekom piše da će se za tri godine„izmjenom pravnog okvira omogućiti korištenje dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu, ali i povećanje obiteljske mirovine". Zatim, na drugom sastanku Radne skupine za preispitiva­nje modela obiteljske mirovine, održanom također u travnju, jasno je rečeno kako će se novi model uvesti 2023. godine.

Pumpanje ega

     I što nam sada Clark Hrelja priča: da je on u drugoj polovici lipnja 2021. sve to izmislio, osmislio i odredio rokove? Ma, dajte, molimo vas, ne trabunjajte. Nije izmislio tzv. europski model obiteljske mirovine, niti je pomaknuo ranije utvrđeni rok uvođenja 2023. godine. Samo je odlučio dati svoj glas Plenkoviću, uz privid kako je nešto napravio. Plenkoviću je to fakat dobro došlo jer ga je Čačić počeo povlačiti za nos, ali mu baš ništa novoga nije dao, pa čak niti obećao. Koliko, dakle, košta njegov glas? Ništa. Malo slave, opsjene, maglice i napumpavanja ega.

E tu citirajmo predsjednika Milanovića koji je izjavio sljedeće: „Hrelja je ne prvi puta ušao na listi opozicije i to vrlo vokalne opozicije. Sada je odjednom prešao Plenkoviću. To je puno gore od ovog što se događa u pravosuđu. To našu javnost, ne na razini poruke, nego na razini grča i bijesa naprosto izluđuje. Baš tako, izluđuje. To je znak da nema nikakvih pravila. Za mene, to je posao za USKOK". Hrelja, pak, poručuje Milanoviću da je i on mogao riješiti obiteljske mirovine tijekom svog premijerskog mandata na čelu Kukuriku koalicije, ali ne kaže zašto nije tada prihvatio pomaknuti se iz sigurnosti saborske fotelje na zahtjevno mjesto ministra rada i mirovinskog sustava, ili zašto HSU-ov zamjenik ministra Božidar Štubelj nije zagovarao reformu obiteljskih mirovina.

Prevarant ili ubrzivač?

     Hrelja tvrdi da nije prevario svoje birače. Ali Peđa Grbin s čije SDP-ove liste je izabran u Sabor objavljuje kako „Žetončići sada mogu imati novo ime i zvati se 'hreljtončići, dok Krešo Beljak sugerira Ubrzivaču Supermanu da „pogleda komentare na društvenim mrežama pa će onda vidjeti je li žetončić ili nije".

 

     Najveća je parodija da je predsjednik Hreljine stranke HSU-a izjavio za medije kako su oni zadovoljni, iako nisu kontaktirani niti pitani, ali su to mogli očekivati. Zanimljivo. Čini se da predsjednik ne zna što mu članstvo piše po društvenim mrežama.

     Hrelja samodopadno nastoji zablokirati i rad Radne skupine za preispitivanje modela obiteljske mirovine, pa naglašava u medijima kako će on sam dati pred­ložak na osnovu kojega će se voditi rasprava. Htio bi izbjeći bilo kakvu potencijalnu zaslugu umirovlje­ničkim udrugama, Sindikatu i Matici, koje su se kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe još u rujnu 2020. godine izborile da novi model obiteljske mirovine uđe u program Vijeća, te da se ponovno osnuje nova radna skupina koja je započela s radom još u veljači 2021.

Jasna A. Petrović