UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Intervju: Željko Šemper

Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i član Nacionalnog vijeća za umirovljenika i starije osobe 

Hrvatska je zamrznula mirovine?

Žejko Šemper

Hrvatska nije zamrznula mirovine, kao što je to učinila Vlada Jadranke Kosor za 2010. I2011. godinu. Od 1.siječnja 2014. nije bilo usklađivanja, jer su elementi za izračun usklađivanja mirovina (bruto plaće i potrošačke cijene) bili negativni, pa ne bi bilo dobro da se ionako niske mirovine usklade,odnosno umanje. To je ugrađeno i u novi ZOMO, jer je bilo godina kad su oba indeksa bila negativna.

Relativna vrijednost mirovina u Hrvatskoj u travnju ove godine je iznosila 40,8 posto, a katkad pada ispod granice od 40 posto (riječ je o relativnoj vrijednosti neto mirovine, odnosno njezin udjelu u prosječnoj neto plaći). Očekujete li da će relativna vrijednost mirovina rasti ili padati u predstojećem razdoblju?

ŠemperMirovine mogu značajnije rasti kad se poveća broj osiguranika i prihodi od doprinosa. Već pet godina doprinosima se prikupi 19 milijardi kuna, a isplati se 36 milijardi. Čak 17 milijardi mora se nadoknaditi iz državnog proračuna. Udio mirovine u plaći je stalno oko 40%, a zavisi kolika je prosječna plaća u pojedinom mjesecu. U ožujku je bio 41,35% jer je plaća bila 5.427 kn, u svibnju je bio 40,66%, jer je plaća bila 5.497 kn. Ako ne bude usklađivanja, udio će biti manji.

Zbog čega HZMO na svojim stranicama i u mjesečnim informacijama navodi samo relativnu vrijednost tzv. starosne mirovine za 40 i više godina staža - 3.381,80 kn - pa stvara privid kako u Hrvatskoj mirovina čini 61,46 posto prosječne neto plaće? Poznato je da je Koordinacija umirovljeničkih udruga to ocijenila svojevrsnim „namještanjem“ statistika i o tome uputila dopis Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, no i dalje se ništa ne mijenja?

Šemper:  Ministar je to pojasnio da takvu statistiku radi EU, a riječ je o samo 12% korisnika mirovina u RH. Na Nacionalnom vijeću tražili smo da se objave obadva podatka, ali HZMO i dalje objavljuje samo podatak za korisnike koji imaju 40 i više godina staža. Onaj stvarni indikator o udjelu prosječne neto mirovine u neto plaći može se naći na stranicama HZMO-a u rubrici „opširnije“, po vrstama mirovina (prema ZOMO, Hrvatski branitelji, djelatne vojne osobe, HVO). Morat ćemo na Nacionalnom vijeću ponoviti naš zahtjev na koji smo navikli godinama radi stalne višegodišnje komparacije.

Usklađivanje ili bez usklađivanja?

Siromaštvo starijih osoba u Hrvatskoj raste, pa smo pri vrhu liste najsiromašnijih – uz Cipar i Bugarsku. Sada već svaka treća osoba starija od 65 godina živi u zoni siromaštva ili socijalne isključenosti. Hoće li se to promijeniti novim sustavom usklađivanja mirovina?

Šemper: Nova formula usklađivanja mirovina ne može nas spasiti siromaštva, ona može samo malo popraviti mirovine i to samo u slučaju rasta plaća i potrošačkih cijena, što u 2013. nije bio slučaj, pa od siječnja 2014. nema usklađivanja. Kad nema rasta plaća, nema ni veće uplate doprinosa, kad ne rastu cijene i kad je inflacija vrlo niska, nema ni mogućnosti za usklađivanje mirovina. Usklađivanjem se brani realna vrijednost mirovina u slučaju povećanja cijena i zaštite standarda umirovljenika.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić u javnosti je kao najveću novost novog mirovinskog zakona naveo  povoljnije usklađivanje rasta mirovina na godišnjoj osnovi za sve umirovljenike. Možete li objasniti konkretnim riječima i brojkama što to znači za umirovljenike ove i sljedeće godine?

Šemper: Mogu objasniti primjerima unatrag - za 2012. i 2013., jer za te godine postoje podaci: u 2012. je usklađivanje bilo 2,05%, a po varijabilnoj formuli 70:30 bi bilo 2,67%. U 2013. je usklađivanje bilo 2,25%, a po novoj formuli 70:30 bi bilo 2,71%. U ZOMO-u je odredba, da se razlika između 50:50 i 70:30 isplaćuje svakog 1. siječnja. Za dvije godine, 2012. I 2013. usklađivanje bi po novoj formuli bilo povoljnije za 1,08%, što je oko 400 milijuna kuna više u ukupnim rashodima za mirovine.

Jesu li umirovljenici na neki način prevareni, jer je ministar u pregovorima na Nacionalnom vijeću neprekidno potvrđivao kako će se uvesti isključivo varijabilna formula usklađivanja, a ukinuti švicarska. Međutim, ta je švicarska formula zadržana.

Šemper: Ne radi se tu u prevari, već se to radi zbog problema u državnom proračunu, odnosno zbog procedure prekomjernog deficita. U prvom polugodištu svake godine predviđeno je zadržavanje „švicarske“ formule, a svake godine s 1. siječnja bi se trebala isplatiti razlika do 70:30, naravno, ako bude usklađivanja u tijeku tekuće godine. Prema tome, razlika je u tome, da bi se taj efekt promjene formule prolongirao za kraj godine.

Predlažete li da se švicarska formula, kako su tražile Matica i Sindikat umirovljenika, u potpunosti izbaci iz formule usklađivanja, a da na snazi bude puna varijabilna formula, kako bi se zaustavilo siromašenje umirovljenika? Kakvo biste usklađivanje vi osobno preporučili?

Šemper: Teško je u vrijeme 6-godišnje krize uopće razmišljati o usklađivanju koje može smanjiti siromaštvo. Svi trebaju znati, da su rashodi za mirovine u 2012.-2013. porasli za 4,3%, odnosno za 1,049 milijardi kuna, a prosječna mirovina sa 2.151 kn krajem 2013. na 2.266 kn. To smo izborili našim zahtjevima kod izrade „Plana-21 u tu ne smijemo biti nezadovoljni. I sada je, kod godišnjeg izvješća o državnom proračunu istaknuto da se ovim povećanjima, kad je sve u padu, vodilo računa o umirovljenicima. Osobno sam se zalagao za opciju 80:20, koja bi bila najpovoljnija za usklađivanje, dakle u korist većeg rasta indeksa i da nismo više ovisni koji će indeks biti veći, a koji manji.

Mirovina onih koji ih primaju samo iz državnog proračuna neće se moći usklađivati, odnosno neće rasti sve dok BDP tri tromjesečja zaredom ne naraste najmanje za 2 posto u odnosu na isto razdoblje lani te ako deficit državnog proračuna padne ispod 3 posto. Mislite li da je to pravedno, s obzirom da su brojni iz te kategorije mirovine stekli radom?

Šemper: Sigurno, da među njima ima umirovljenika s više godina staža, ali i onih s vrlo malo. Međutim, najvažnije je po kakvim su propisima u više vrsta mirovina svi oni umirovljeni. Mirovine po posebnim propisima – samo ime govori, ostvarene su na povoljniji način. Tako primjerice, djelatne vojne osobe imaju izračun mirovine prema 10 najpovoljnijih godina i na to dobiju još 45% povećanja na prosječan bod. Je li to dovoljan argument za (ne)pravednost? Mislim da je u tom dijelu novi ZOMO usvojio pravedno rješenje.

Švicarska formula dalje živi

Znači li to da će se mirovina jedne te iste osobe moći usklađivati na dva načina, npr. deset godina koje je osoba provela na radu usklađivat će se redovito prema varijabilnoj odnosno švicarskoj formuli, a preostali staž reguliran posebnim zakonima bit će na čekanju za bolja vremena?

Šemper:  Novi ZOMO je predvidio odredbu po kojoj bi se trebalo razlikovati mirovinu ostvarenu radom i uplaćenim doprinosima i dio mirovine koja je rezultat povoljnijeg načina izračuna mirovine. Osobno sam imao primjedbi na taj dio zakona, jer razdvajanje mirovina u ZOMO-u nije riješena na individualnoj osnovi, već prema vrstama pojedinih mirovina. Bilo bi pravedno, da usklađivanje mirovina takvih korisnika s odrađenim stažem i uplaćenim doprinosima, bude isto kao i kod korisnika umirovljenih prema ZOMO.

Visina aktualne vrijednosti mirovine u 2014. godini ostaje 60,92 kuna, iako je bilo riječi o porastu vrijednost, što bi bilo pravično, s obzirom da je prva aktualna vrijednost utvrđena u iznosu od oko 57 posto pune vrijednosti. Ima li šanse da se mirovine „poprave“, jer je očito da i dalje postoji velika razlika između tzv. starih i novih mirovina?

Šemper: Aktualna vrijednost mirovine može se zakonski mijenjati prilikom svakog usklađivanja, sve drugo treba biti rezultat zakonskog rješenja. Mi stalno govorimo kako su novi umirovljenici godišnje oštećeni za 3,5 milijarde, odnosno 1% BDP-a. I to je točno jer znamo kada je i kako došlo do razlike u mirovinama starih i novih umirovljenika, ali moramo biti svjesni, da se u ovo krizno vrijeme za državu tu nešto u skoroj budućnosti može popraviti. Danas je razlika u prosječnoj mirovini između starih i novih umirovljenika čak 450 kuna, što je stvarno previše, ali to je rezultat svih nepravdi prema umirovljenicima. Na žalost, pravednost i poboljšanja će morati pričekati neka bolja vremena!.