UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

MINISTAR HLADNOG SRCA

Matematikom po glavi umirovljenika

 

     Matica i Sindikat umirovljenika Hrvatske su 4. svibnja 2021. uputili hitan javni zahtjev Vladi Republike Hrvatske za izmjenu formule za usklađivanje mirovina, jer postojeća dovodi do stalnog opadanja prosječnih primanja umirovljenika u odnosu na prosječne plaće. Udruge su upozorile da je prema najnovijim po­dacima, prosječna neto plaća isplaćena za veljaču 2021. godine, porasla na 7.038 kuna, dok je prosječna mirovina iznosila samo 2.567 kuna. To znači da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću pala na udjel od samo 36,48 posto, a to je hrvatske mirovine po relativnoj vrijednosti smjestilo na samo dno u Europi. Jedan umirovlje­nik, dakle, vrijedi samo malo više od trećine jednog radnika.

     Postojeća nepravedna formula za usklađivanje mirovina, kojom se mirovine povećavaju prema samo 70 posto povoljnijeg indeksa rasta cijena odnosno plaća po mišljenju umirovljeničkih udruga se mora hitno promijeniti i to tako da se mirovine usklađuju sa 100 posto rasta povolj­nijeg indeksa, kojim bi se barem zau­stavilo kontinuirano opadanje njihove realne vrijednosti.

Nepovezani argumenti

     Posljednje nevjerojatno nisko uskla­đivanje mirovina od samo 0,56 posto potvrđuje opravdanost umirovljenič­kog zahtjeva. Takav postotak„rasta" mirovina, najniži je u posljednjih pet godina, a i među najnižima je u zadnjih nekoliko desetljeća. Prosječna mirovina je 1999. godine iznosila 1.322 kune, a danas je 2.567 kuna. Prosječna plaća je te iste godine vrijedila 3.055 kuna, a danas je 7.038 kuna. To znači da su plaće u protekle 22 godine porasle za 3.983 kune odnosno za 130 po­sto, a mirovine za samo 1.258 kuna odnosno 95 posto.

     Ako već premijer Plenković nije niti pročitao inicijativu Sindikata i Matice, to je učinio predstojnik nje­govog kabineta Zvonimir Frka-Petešić i proslijedio zahtjev ministru Josipu Aladroviću s molbom da ih se izvije­sti o poduzetom. Hvala Frka-Petešić, valjda ste već dobili hladnokrvan od­govor od ministra Josipa Aladrovića, koji otprilike tvrdi kako je formula za usklađivanje bila još gora, ali je od 1.1.2019. malo bolja. To što je bila još gora (u drugom godišnjem usklađi­vanju takozvana švicarska formula), po njemu je razlog da ne može biti još bolja.

     Ono što u svojem dopisu od 17. svibnja piše Aladrović, potvrdni je od­govor da bi takav predloženi model „neosporno poboljšao odnos između plaća i mirovina". Međutim, dodaje neke nepovezane argumente, a što doista ne korelira s umirovljeničkim zahtjevom. Veli ministar da je u sluča­jevima kad je rast potrošačkih cijena veći od rasta plaća, dolazi do pada realne vrijednosti plaća i za očekivati je da se gospodarstvo nalazi u rece- sijskom razdoblju. Što je s time pisac htio reći, teško je zaključiti.

Sve više umrlih

     Ni drugi argument vrlog ministra nije osobito točan. Ističe kako bi se predloženom izmjenom formule za usklađivanje mirovina „značajno povećali rashodi za mirovine i miro­vinska primanja, i to procjenjuje na 200 milijuna kuna u 2022. godini, dok bi u 2030. godini godišnji trošak bio 2,31 milijardu kuna. Teško je vjerovati ovakvim procjenama izvučenima iz džepa. No, zamislimo da i jesu točne, pa pogledajmo koliki je broj umrlih umirovljenika više u razdoblju korone.

     Godine 2020. je umrlo oko 6.000 umirovljenika više nego godinu prije, a ove godine je već u prva četiri mjeseca zabilježeno za 2.577 više preminulih umirovljenika. Korona je očito izvršila djelomični pomor starijeg stanovništva i ojačala mirovinske fondove, pa je tako 2020. novih umirovljenika bilo 50.088, a umrlih 54.578, što je razlika od 4.490 korisnika mirovina, a već u ovoj 2021. godini samo u prva četiri mjeseca razlika je čak 2.577 osoba. Sudeći po tome, kad se zbroji višak umrlih lani i do 1. svibnja, to je čak 7.067 umirovljenika, pa kad se taj broj pomnoži s prosječnom mirovinom od 2.581 kune i 12 mjeseci, dođemo do iznosa od 220 milijuna kuna godišnje.

     Halo, ministre Aladroviću, već ste samo na tome zaradili, jer bi manje morali uložiti u dostojanstveniji život umirovljenika zbog njihovog velikog pomora. A nova formula usklađivanja bi po vašoj matematici iznosila pro­sječno 14 kuna mjesečno. Mizerija, ali barem malo pravde, malo prepreka pod noge rastućeg siromaštva stari­jih, malo zaustavljanja realnog pada mirovina. No, Vi ne biste niti to malo odobrili, jer je preskupo. Jer su Vam umirovljenici preskupi!

Jasna A. Petrović