UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

SEKS U STARIJOJ DOBI

Osam iznenađujućih činjenica

 

     Iznenađuje li vas da je tri četvrtine starijih Amerikanaca još uvijek seksualno aktivno? Ili da će jedan od nas šestero biti čak sve više zainteresirano za seks kako starimo? Prema mi­šljenjima modernih seksologa to je točno. Zašto mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo? Zato jer mnogo od onoga što mi mislimo da znamo u seksu je zabluda. Tajna uspješnog seksualnog starenja je znanje. Ovdje su činjenice:

     Većina parova s dugim bračnim stažem ne pati od sek­sualne dosade. Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na "automatskog pilota'; par se često počinje dosađivati sa svojim ljubavnim životom. Međutim, istraživanja pokazuju da se učestalost seksualnih odnosa i zadovoljstvo počinju popravljati kad bračni par ima više vremena za sebe, nakon što djeca na­puste kuću. Seksolozi su istražili da je muška seksualna učestalost najveća u dobi između 51 i 64 godine, a da su žene starije od 65 godina aktivnije nego žene u njihovim 40-tim i 50-tim godinama. Kad je riječ o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo.

     Muška seksualna sposobnost ne opada stalno nakon vrhunca u tinejdžerskoj dobi. Ako je cilj zadovoljstvo, a ne brzina postizanja orgazma, onda se ljubavni život ustvari može i poboljšati. Muška prirođena potreba za or­gazmom ne smanjuje se tamo do oko 50-te godine života, a kad se to dogodi, onda seksualno zadovoljstvo postaje lakše. Tada je muškarac u stanju produžiti spolni odnos, fokusirati ga na svoje i njezino zadovoljstvo, dajući joj dodat­no vrijeme za postizanje orgazma. I, budući da muškarci trebaju više stimulacije dodirom i više vremena da se fizički uzbude, žene mogu osjetiti da su više poželjne i potrebne.

     Većina žena ne gubi interes za seks nakon menopauze. Ispitivanja seksualnog ponašanja pokazuju (barem u Americi) porast učestalosti spolnih odnosa kod žena u dobi iznad 65 godina. Žene se osjećaju ugodnije kad su samosvjesne i sklonije inicirati seks, a to je oslobađajuće i za muškarce.

     Većina starijih žena ne gubi sposobnost doživljavanja orgazma. Starenje samo po sebi nema utjecaja na ženinu sposobnost doživljavanja orgazma. Međutim, neka obo­ljenja, bol, neki lijekovi (dobiveni na recept ili kupljeni bez recepta), gubitak partnera i stres, mogu otežati ili onemo­gućiti takav doživljaj.

     Seks u kasnijim godinama je zdrav. Seks pruža dovoljno fizičke aktivnosti za umjerenu i laganu tjelovježbu. Osim toga, psihološki, seksualni odnosi mogu pomoći u spreča­vanju depresije, povećavaju samopouzdanje i uvjerenje o svojoj vrijednosti, ohrabruju kontrolu tjelesne težine i sma­njuju životne stresove.

     Nije vjerojatno da će seks izazvati srčani infarkt. Uspr­kos šalama o "smrti u krevetu', manje od jedan posto izne­nadnih koronarnih smrtnih slučajeva dogodi se za vrije­me spolnog odnosa i 70 posto njih dogodi se za vrijeme vanbračnog odnosa.

     Ako ste među onih 30 posto muškaraca koji su preživjeli sr­čani infarkt, pa sada zbog straha ili zabrinutosti izbjegavate seks, obavite kontrolu kod liječnika i - nastavite sa svojim užicima.

     Problemi s erekcijom nisu neizbježni, a kada se pojave postoje načini da ih se olakšaju. Između 15 i 25 posto muškaraca starijih od 65 godina imaju erektilnu disfunkci- ju dovoljno ozbiljnu da im onemogućuje seksualni odnos. Smatra se da većina takvih problema u starijih muškaraca ima neki fizički uzrok (bolest kao što su dijabetes, srčano oboljenje, visoki krvni tlak, multipla skleroza, problemi s krvnim žilama, neurološke promjene, uzimanje nekih li­jekova). Prema tome, ako muškarac osjeti takve erektilne probleme, najbolje je obratiti se liječniku. Osim toga puna erekcija nije ni potrebna! S mentalnom i fizičkom stimu­lacijom muškarac može doživjeti orgazam i bez erekcije. Danas postoje brojne mogućnosti za olakšanje problema s erekcijom (tablete, injekcije, implantati i dr.).

     Seksualna budućnost je u rukama samog čovjeka, bez obzira na njegovu dob. Istraživači su utvrdili da se po pitanju seksualnosti može primijeniti ona "upotrebljavaj ili izgubi". Osim toga, ostati seksualno aktivan pomaže u usporavanju nekih promjena u organizmu koje donosi sa sobom proces starenja.

dr. Ivo Belan