UVODNA RIJEČ

Sloboda pod ključem

Piše: Jasna A. Petrović

     Na društvenim mrežama portala orijentiranih na stariju popu­laciju je opći predizborni tulum. Jedni druge optužuju kako bi im bilo pametnije manje zboriti, a više paziti za koga glasaju. Uglavnom, poneki zalutali mlađi komentator glasno optužuje sta­re kako su oni krivi zbog koruptivnih lokalnih „vlada" i masovnog iseljavanja cijelih obitelji u inozemstvo.

     Dobro je to da su se stari aktivirali i jedni druge opominju na važnost sudjelovanja u izborima. Da, svojim glasom pišete sud­binu zemlje i šanse za svoj dostojanstveniji život. No, sada dolazi realnost. Koliko zapravo ova ili bilo koja druga vlada želi da starije osobe glasaju? Je li točno da stariji iz ruralnih područja uglavnom glasaju za desnu opciju, a iz urbanih dijelova za stranački spektar od centra do lijevog? Što god da bilo, stariji su izabrali promjenu, ma što to značilo. Jer, loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na izbore.

     Legenda Facebooka je umirovljenica Ivanka Mijić iz doma u centru Zagreba, koja je stavila ovaj post:„Želim biti slobodna osoba, a ne daju mi. Za vrijeme ručka, koji mi je prisjeo, dobili smo obavi­jest da se izbori neće održati kao do sada u domu, nego možemo vidjeti gdje spadamo na web stranici doma za izbor čelnika mjesta u kojem živimo. U domu je 70% korisnika iz drugih mjesta, a ne iz Zagreba." Odlučili smo i mi dići glas.

     Iako su za prošle predsjedničke izbore svim domovima umirov­ljenika omogućili da svi njihovi korisnici glasaju u domovima, kako saznajemo od GONG-a, na lokalnim izborima birači mogu glasati samo u mjestu svoga prebivališta, pa tako zakonski nije predviđeno formiranje posebnih biračkih mjesta u ustanovama socijalne skrbi.     Državno izborno povjerenstvo je vezano za glasanje u tim ustano­vama jedino predvidjelo mogućnost da korisnici domova glasaju izvan, odnosno unutar doma, ali radi se o manjini koja je prijavljena na adresu doma ili ima prebivalište na adresi kojoj pripada biračko mjesto koje pokriva i područje doma.

     GONG je po pitanju nemogućnosti glasanja u staračkim domo­vima ili na primjer bolnicama u više navrata isticao kako se radi o lošoj praksi upozorivši kako bi glasanje trebalo biti dostupno svima.

     A možda se nekoj starijoj osobi naprosto kao starijoj osobi ne sviđa pomisao da uranite i s maskom na licu satima čekate u redu kako biste dali svoj glas na izborima? Više vam se sviđa pomisao da ime omiljene stranke ili kandidata zaokružite u domu ili kod kuće - na kauču? I na sam dan izbora odspavate koliko želite? U doba korone je dopisno glasovanje sve popularnije. U SAD-u su na prošlim predsjedničkim izborima demonstrirali kako to može funkcionirati - rekordan broj birača je sudjelovao na izborima putem dopisnog glasovanja, a zahvaljujući tome povećala se i stopa izlaznosti. U vre­menima pandemije je dopisno glasovanje sigurnije, udobnije i - u trendu. Iako se mišljenja oko te vrste glasovanja razilaze, stručnjaci u Njemačkoj očekuju da bi udio dopisnih birača u ukupnoj biračkoj masi na sljedećim izborima za Bundestag mogao biti i veći od 50%.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

SEKS U STARIJOJ DOBI

Osam iznenađujućih činjenica

 

     Iznenađuje li vas da je tri četvrtine starijih Amerikanaca još uvijek seksualno aktivno? Ili da će jedan od nas šestero biti čak sve više zainteresirano za seks kako starimo? Prema mi­šljenjima modernih seksologa to je točno. Zašto mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo? Zato jer mnogo od onoga što mi mislimo da znamo u seksu je zabluda. Tajna uspješnog seksualnog starenja je znanje. Ovdje su činjenice:

     Većina parova s dugim bračnim stažem ne pati od sek­sualne dosade. Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na "automatskog pilota'; par se često počinje dosađivati sa svojim ljubavnim životom. Međutim, istraživanja pokazuju da se učestalost seksualnih odnosa i zadovoljstvo počinju popravljati kad bračni par ima više vremena za sebe, nakon što djeca na­puste kuću. Seksolozi su istražili da je muška seksualna učestalost najveća u dobi između 51 i 64 godine, a da su žene starije od 65 godina aktivnije nego žene u njihovim 40-tim i 50-tim godinama. Kad je riječ o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo.

     Muška seksualna sposobnost ne opada stalno nakon vrhunca u tinejdžerskoj dobi. Ako je cilj zadovoljstvo, a ne brzina postizanja orgazma, onda se ljubavni život ustvari može i poboljšati. Muška prirođena potreba za or­gazmom ne smanjuje se tamo do oko 50-te godine života, a kad se to dogodi, onda seksualno zadovoljstvo postaje lakše. Tada je muškarac u stanju produžiti spolni odnos, fokusirati ga na svoje i njezino zadovoljstvo, dajući joj dodat­no vrijeme za postizanje orgazma. I, budući da muškarci trebaju više stimulacije dodirom i više vremena da se fizički uzbude, žene mogu osjetiti da su više poželjne i potrebne.

     Većina žena ne gubi interes za seks nakon menopauze. Ispitivanja seksualnog ponašanja pokazuju (barem u Americi) porast učestalosti spolnih odnosa kod žena u dobi iznad 65 godina. Žene se osjećaju ugodnije kad su samosvjesne i sklonije inicirati seks, a to je oslobađajuće i za muškarce.

     Većina starijih žena ne gubi sposobnost doživljavanja orgazma. Starenje samo po sebi nema utjecaja na ženinu sposobnost doživljavanja orgazma. Međutim, neka obo­ljenja, bol, neki lijekovi (dobiveni na recept ili kupljeni bez recepta), gubitak partnera i stres, mogu otežati ili onemo­gućiti takav doživljaj.

     Seks u kasnijim godinama je zdrav. Seks pruža dovoljno fizičke aktivnosti za umjerenu i laganu tjelovježbu. Osim toga, psihološki, seksualni odnosi mogu pomoći u spreča­vanju depresije, povećavaju samopouzdanje i uvjerenje o svojoj vrijednosti, ohrabruju kontrolu tjelesne težine i sma­njuju životne stresove.

     Nije vjerojatno da će seks izazvati srčani infarkt. Uspr­kos šalama o "smrti u krevetu', manje od jedan posto izne­nadnih koronarnih smrtnih slučajeva dogodi se za vrije­me spolnog odnosa i 70 posto njih dogodi se za vrijeme vanbračnog odnosa.

     Ako ste među onih 30 posto muškaraca koji su preživjeli sr­čani infarkt, pa sada zbog straha ili zabrinutosti izbjegavate seks, obavite kontrolu kod liječnika i - nastavite sa svojim užicima.

     Problemi s erekcijom nisu neizbježni, a kada se pojave postoje načini da ih se olakšaju. Između 15 i 25 posto muškaraca starijih od 65 godina imaju erektilnu disfunkci- ju dovoljno ozbiljnu da im onemogućuje seksualni odnos. Smatra se da većina takvih problema u starijih muškaraca ima neki fizički uzrok (bolest kao što su dijabetes, srčano oboljenje, visoki krvni tlak, multipla skleroza, problemi s krvnim žilama, neurološke promjene, uzimanje nekih li­jekova). Prema tome, ako muškarac osjeti takve erektilne probleme, najbolje je obratiti se liječniku. Osim toga puna erekcija nije ni potrebna! S mentalnom i fizičkom stimu­lacijom muškarac može doživjeti orgazam i bez erekcije. Danas postoje brojne mogućnosti za olakšanje problema s erekcijom (tablete, injekcije, implantati i dr.).

     Seksualna budućnost je u rukama samog čovjeka, bez obzira na njegovu dob. Istraživači su utvrdili da se po pitanju seksualnosti može primijeniti ona "upotrebljavaj ili izgubi". Osim toga, ostati seksualno aktivan pomaže u usporavanju nekih promjena u organizmu koje donosi sa sobom proces starenja.

dr. Ivo Belan