UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

USPJELI SMO!

Kreće isplata solidarnog dodatka

     Bilo je to 6. travnja 2020. godine kada su Sindikat i Mati­ca umirovljenika Hrvatske uputili Vladi RH otvoreno pi­smo sa zahtjevom za isplatu solidarnog Covid dodatka umirovljenicima. Tadašnji prijedlog je sadržao redoviti do­datak na mirovinu za vrijeme trajanja pandemije, i to npr. za one s mirovinom do 2.000 kuna 400 kn mjesečno, a po sto kuna manje za svaku sljedeću „tisućicu", a iznad 5.000 bi se po sto kuna isplatilo samo samcima. Tada su počeli prego­vori koji su prekidani parlamentarnim izborima, odbijenica- ma od strane      Ministarstva financija, dvojbama unutar Mi­nistarstva rada, ali i upornim inzistiranjem umirovljeničkih predstavnika na sjednicama Nacionalnog vijeća.

     Nakon srpanjskih parlamentarnih izbora, sve je krenulo iznova. Ponovno je u rujnu osnovano Nacionalno vijeće i krenulo se u nove pregovore. Uskoro su se 11. veljače 2021. godine na zajedničkoj press konferenciji zahtjevu priključili i predstavnici triju umirovljeničkih udruga, da bi se dijalog o Covid dodatku nastavio samo s predstavnicama Sindikata i Matice, Jasnom A. Petrović i Višnjom Fortunom.

Puno posla oko pripreme

     Redoviti sastanci su otvorili brojna pitanja. Trebalo je prvo naći pravnu osnovu za takvu vrstu dodatka uz mirovi­nu, zatim financijski izvor za veliki obuhvat, utvrditi isplatne razrede, osigurati da dodatak bude neoporeziv, neovršiv te da ne ulazi u cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje. Moralo se riješiti i hoće li se uključiti i mirovine po međuna­rodnim sporazumima, a u početku je bilo i dvojbi može li se obuhvatiti i korisnike nacionalnih naknada. Nije to jed­nostavna priča donošenja političke odluke preko koljena, utoliko više što je riječ o velikom broju ljudi i iznosima, za što također treba izraditi posebne informatičke programe pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

     Ipak, naposljetku, 12. travnja je održan zadnji krug pre­govora na najvišoj razini u Banskim dvorima, predvođen premijerom Andrejem Plenkovićem te ministrima Zdrav- kom Marićem i Josipom Aladrovićem, te predstavnicima umirovljeničkih udruga Jasnom A. Petrović, Višnjom Fortu- nom i Veselkom Gabričevićem iz HSU-a. Odmah po tome je u svečanoj dvorani održana konferencija za novinare na ko­joj je premijer predstavio odluku o Covid dodatku, o čemu je Vlada naumila donijeti odluku na sjednici od 14. travnja. Godinu dana pregovora i konačno isplata dodatka teškog oko 600 milijuna kuna na račune 850.000 umirovljenika!

Izbori nisu bitni

      Da li je slučajno što će isplata krenuti krajem travnja i do polovice svibnja, a već sredinom svibnja su lokalni izbori? Nije li to samo predizborna kampanja stranke na vlasti? To su i novinari pitali premijera, no sigurno je jedno, svaka po­litička odluka stranke na vlasti može se u bilo koje doba bi­vanja na vlasti tumačiti kao interesni čin, no bitan je u ovom slučaju učinak takve odluke odnosno mjere.

     Iznosi za ublažavanje ekonomskih posljedica izazva­nih pandemijom za starije građane nešto su niži nego što se predviđalo, no premijer ističe kao osobito važno da ova primanja nisu oporeziva, ne mogu biti predmet ovrhe te se neće uračunavati u prihodovni cenzus za oslobađanje pla­ćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.    "Htio bih zahvaliti Sindikatu umirovljenika, Matici umirovljenika i Hrvatskoj stranci umirovljenika na odličnom dijalogu i sadr­žajnim razgovorima i sugestijama. U ovim okolnostima proračuna napravili smo što maksimalno možemo i nadamo se da će ova jednokratna isplata pomoći našim umirovljeni­cima da riješe neke svoje situacije koje su im na dnevnom redu", zaključio je premijer Plenković.

     "Pohvala Ministarstvu rada i mirovinskog sustava što su naše upite i inzistiranja prihvaćali socijalno osjetljivo i tako pomogli da dođemo do nečega što će makar kratkoročno olakšati ljudima život u uvjetima pandemije, da mogu po­praviti svoj budžet, kupiti lijekove i živjeti malo dostojan­stvenije...", naglasila je dopredsjednica SUH-a Jasna A. Pe­trović.

Velik iskorak za umirovljenike

     „Bilo bi dobro kada bi mirovine trajno porasle za te izno­se, s obzirom da je zadnje usklađivanje mirovina iznosilo samo 0,56 posto. Došli smo, nažalost, do udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći od samo 36,67 posto, što govo­ri da mirovine padaju u realnom smislu. Ipak, ovo je dosad najveće davanje umirovljenicima nakon onog poznatog povrata duga umirovljenicima. Želimo zahvaliti premijeru na njegovoj pouzdanosti, jer kada smo započeli ovu inicija­tivu prije godinu dana, ubrzo je uslijedio sastanak i premijer je već tada dao obećanje", zaključila je Jasna A. Petrović.

     Da je ovime napravljen veliki iskorak za umirovljenike, smatra i predsjednica Matice umirovljenika, Višnja Fortuna, dok je Veselko Gabričević naglasio kako je svima jasno da ova sredstva nisu dostatna da bi umirovljenici pokrpali rupe u svom kućnom budžetu. Međutim, mnogima će puno zna­čiti i pored jedne mirovine da imaju još jednu mirovinu pa su ova sredstva i te kako značajna.

KOLIKO ĆETE DOBITI COVID DODATKA?

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima do 1.500 kuna - 1.200 kuna

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 1.500 do 2.000 kuna - 900 kuna

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 2.000 do 3.000 kuna - 600 kuna

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 3.000 do 4.000 kuna - 400 kuna