UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ISCJELITELJSKA SNAGA HUMORA

Smijehom protiv bolesti

 

     Hoće li doći vrijeme kada će vam vaš doktor, u svrhu terapije, kazati da pogledate dvije epizode neke hu­moristične serije, koja se trenutno vrti na televiziji i da nakon toga dođete na kontrolu? Dobro, možda neće baš tako, ali humor se sve više priznaje kao važan faktor za održavanje dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja. Ideja da je smijeh dobar nije nova, međutim znanost sada to i dokazuje.

     Danas postoje laboratorijski dokazi da srdačan smijeh stimulira većinu glavnih fizioloških sustava u tijelu. Dobar smijeh, smijeh od srca, ubrzava srčani ritam, poboljšava krvnu cirkulaciju i aktivira mišiće u gotovo čitavom tijelu. Nakon smijeha čovjek se osjeća relaksiran. Prema američkom psihi­jatru Wiliamu Fryu, jednom od vodećih stručnjaka za humor i zdravlje, smijeh može spriječiti srčani infarkt smanjenjem napetosti, stresa i ljutnje.

     On može spriječiti i usporenje cirkulacije, koja može dovesti do moždanog udara, a može smanjiti i osjećaje neugodno­sti kod ljudi koji boluju od raka. Prof. Fry smatra da smijeh može pomoći i u prevenciji raka, olakšavajući depresiju, dakle emocionalno stanje koje može učiniti ljude osjetljivijima na tu bolest.

Stav prema životu

     Klinička istraživanja su utvrdila da smijeh može imati di­rektan utjecaj na sposobnost organizma da se bori protiv infekcije. Postoje dokazi da humor i smijeh potiču u organizmu stvaranje bijelih krvnih tjelešca koje napadaju bakterije, uzroč­nike infekcije, a također jača i imunološki obrambeni sustav. Budući da smanjuje stres, humor pruža i fizičke i emocionalne koristi. On nam pomaže da lakše svladavamo probleme koji se javljaju iz dana u dan.

     Psiholog Lisa Rosenberg s medicinskog fakulteta u Chicagu kaže: „Humor nije samo smijati se vicu. To je općenito stav prema životu. To je emotivno olakšanje i ono vam također omogućuje da nastavite funkcionirati i u stresnim situacija­ma. Količina stres hormona u organizmu se smanjuje kad se smijemo".

     Liječnici i sestre u čikaškom Presbyterian - St. Luke's me­dicinskom centru, primjenjuju humor i razne šale kako bi razveselili bolesnu djecu. Humor pomaže da se rasprši strah kod djece. Upotreba humora od strane medicinskog osoblja tek se odnedavna počela prihvaćati.

Kao dodatak terapiji

     Humor je od koristi u zdravstvenoj skrbi, jer poboljšava vezu između liječnika i pacijenta, pomaže obojici da otkriju stvari koje nisu znali jedan o drugome i općenito olakšava napetost koja je često prirođena u odnosima liječnik - bo­lesnik. Dr. Goodman Joel, direktor programa Uloga humora u liječenju kaže:

     „Mnogo ljudi pokazalo je da je humor za njih prava blagodat u vrijeme kad ih napadne bolest. Kad ga se dobro primijeni, smijeh je vrlo snažan, pozitivan lijek, koji može biti dodatak standardnoj terapiji".

     Osim u zdravstvenoj skrbi, humor se može djelotvorno primjenjivati i u poslovnom životu, edukaciji itd. Međutim, humor ima svoja ograničenja. Ne smije ga se upotrebljavati toliko mnogo da postane dosadan ili zamoran ili neumje­san.     Dakako, ne smije se i previše na njega osloniti u smislu olakšanja od stresa. Tu se misli na oslanjanje u tolikoj mjeri da se isključe druge tehnike za smanjenje stresa. Kaže se da ništa ne može nadmašiti dobar smijeh. Ljepota humora je u tome što je pristupačan svakome. Jedan je liječnik kazao: „Ljudi mogu uživati u humoru sami, za svoj račun, bez pla­ćanja za preglede kod liječnika, za učlanjenje u zdravstvene klubove itd."

     Stručnjaci preporučuju da ljudi prepoznaju svoj osjećaj za humor. Oni kažu:„Imajte svoju vlastitu zbirku šaljivih knjiga, video-traka s filmskim komedijama (npr. 'Mr. Bean) ili bilo što drugo. Ako imate loš dan, ako se osjećate potišteno i želite probuditi svoj imunološki sustav, posegnite za nekom svojom knjigom s dobrim vicevima ili pronađite bilo što drugo što će vas nasmijati."

dr. Ivo Belan

 

 

 

 

 

 

PIJETE VIŠE LIJEKOVA?

Spriječite opasne interakcije

     Lijekovi, hrana, vitamini i dodaci prehrani ako se uzimaju istovremeno mogu uzrokovati negativne nuspojave, neočekivane simptome, smanjenu učin­kovitost lijekova i ozbiljnu štetu za zdravlje. Istraživa­nja pokazuju da 87% starijih osoba u Americi uzimaju najmanje jedan lijek na recept, a 36% njih uzima čak 5 ili više lijekova.

     Zbog toga liječnici ponekad mogu propustiti štetne interakcije između više lijekova. Čak i ako interakcija s lijekom nije fatalna, to može utjecati na to koliko će lijek djelovati ili na vjerojatnost nuspojava. Zato je pamet­no obaviti dodatnu provjeru, bilo sami ili da zatražite pomoć ljekarnika.

     Na internetskoj stranicihttps://www.drugs.com/drug_interactions.html nalazi se besplatan alat za provjeru interakcija među lijekovima, ali i lijekova s dodacima prehrani ili hranom. Jednostavno upišete naziv lijekova koje koristite te vam program izbaci sve moguće opasnosti kombiniranja, od blagih do ozbiljnih po zdravlje. Ukoliko program izbaci da je kombinacija koju pijete vrlo opasna, definitivno se trebate posavjetovati sa svojim liječnikom.