UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

RAD SKUPINE ZA OBITELJSKE MIROVINE

Kad obiteljski umirovljenik „vrijedi" 30 posto zaposlenoga!

     HDZ je u izbornoj kampanji umirovljenicima obećao "najmanje 10 posto" veće mirovine i povoljniji izra­čun obiteljskih mirovina. Resorno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike izvijestilo je javnost kako je 1. sastanak Radne skupine za preispitivanje modela obiteljske mirovine održan u četvrtak, 18. veljače 2021. godine. Voditeljica Radne skupine je državna tajnica Ministarstva rada Majda Burić, a sama Radna skupina ima ukupno 28 članova iz tijela državne uprave, tijela javne upra­ve, Instituta za javne financije, visokoobrazovnih institucija, predstavnika umirovljenika, udruga poslodavaca i sindikata. Pošto je radna skupina svojevrsni nastavak rada na Programu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, u njenom sastavu su i predstavnice Sindikata umirovljenika te Matice umirovljenika.

     Međutim, radna skupina za obiteljske mirovine započela je s radom još u veljači 2020. godine, ali je zbog koronavirusa zaustavljen njezin daljnji rad, te je sada, godinu dana kasni­je, započet rad obnovljene skupine. Očito je, međutim, da vlast pokušava prolongirati odluku što više, jer se razvlače točke dnevnog reda. Tako su na prvoj ovogodišnjoj sjednici predstavnici Ministarstva rada analizirali postojeći model obi­teljske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, odbijajući pokušaj predstavnice Sindikata umirovljenika da predloži moguće modele.

Vlastita i partnerova/čina mirovina?

      Prema podacima HZMO-a s kraja 2020. godine u Hrvat­skoj smo imali 216.511 korisnika obiteljskih mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju s prosječnom mirovinom od 2.089 kuna. Kada dodamo i preostale korisnike obiteljskih mirovina (recimo, prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju), imamo ukupno oko 233 tisuće korisnika obitelj­skih mirovina. Najvećim dijelom radi se o starijim udovicama (92,75 posto su žene), čiji je rizik od siromaštva u starosti među najvišima u državi.

     Što je sporno kod obiteljskih mirovina? U trenutku smrti bračnog partnera možete naslijediti 70 posto njegove mi­rovine, ali se u tom slučaju morate odreći svoje. Budući da umirovljenici u Hrvatskoj zbog mizernih mirovina teško žive i u paru, u slučaju smrti bračnog partnera dobar dio ljudi brzo potone u siromaštvo. Jedna od najvećih umirovljeničkih želja u Hrvatskoj je mogućnost nasljeđivanja dijela mirovine preminulog bračnog partnera uz zadržavanje svoje mirovine, kako je to riješeno u više europskih zemalja (npr. Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija).

     Vlast u RH smatra da ima ustrojen vrlo kvalitetan socijalni model obiteljske mirovine, osobito što se ona omogućava

izvanbračnom partneru s kojim je preminuli bio u barem trogodišnjoj vezi, kao i neformalnom životnom partneru. Ta­kođer, činjenica je da udovica/udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je do smrti partnera navršio/la 50 godina, što je relativno mlada dob. Nitko ne dvoji da se može, sukladno dužini očekivanog životnog vijeka, povisiti i dob za stjecanje obiteljske mirovine, no osnovni je problem što su obiteljske mirovine preniske za preživljavanje, jer iznose samo 34 po­sto prosječne neto plaće bez međunarodnih ugovora. Kad pridodamo mirovine temeljem međunarodnih ugovora, je­dan obiteljski umirovljenik „vrijedi" samo 30 posto jednog zaposlenog! Sramota.

Novi model za sve ili samo buduće?

     Zbunjujuće je i to što je izlagačica Melita Čičak na prvom sastanku radne skupine naglasila kako je prosječan staž obi­teljskog umirovljenika vrlo nizak te iznosi samo 27 godina, 2 mjeseca i 8 dana, što apsolutno nije točno, jer se taj staž nije izračunao zbrajanjem radnog staža oba partnera, već po metodologiji koja nije posve jasna. Dapače, kad bi se zbrojilo oba staža, mogli bismo doseći i 70-80 godina radnog staža! Uz predstavnicu SUH-a, takvo je pitanje aktualizirao i prof. dr.sc. Zeljko Potočnjak s Pravnog fakulteta.

     Trenutno najveći broj korisnika obiteljske mirovine prima mirovinu između 2.000 do 2.500 kuna - njih 47.914 osoba, bez onih umirovljenih po međunarodnim propisima. Iako mizerne mirovine, one ipak stvaraju visoki trošak jer se pro­sječno koriste 18 godina i 7 mjeseci.

     Ono što zbunjuje jest da su predstavnici Ministarstva posebno naglasili kako je broj novih korisnika obiteljskih mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u 2020. iznosio 8.697 osoba, od čega 7.691 žena, te da je prosječna obiteljska mirovina novih korisnika (bez međunarodnih pro­pisa) 2.492,61 kunu, što je zabrinulo članicu Radne skupine Jasnu A. Petrović, predsjednicu SUH-a i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Upitala je jesu li koristili odvojeno podatke o novim korisnicima obiteljskih mirovina zato jer im pada na pamet pokušaj parcijalne primjene tog budućeg zakona, samo na one koji će se tek umiroviti. Na taj način je zaživio i onaj dodatak na staž za majke po rođenom djetetu koji vrijedi samo za one majke koje su se umirovile od 2019. nadalje, a što SUH smatra diskriminatornim te očekuje da će se novi model obiteljske mirovine odnositi na sve obiteljske umirovljenike, te da će biti primjereniji ukupnom ostvarenom stažu preminulog i preživjelog partnera.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske ostaje kod prijedloga da se obiteljskim umirovljenicima omogući izbor između 85 posto partnerove/partneričine mirovine ili zadržavanje vlastite i dobivanje 20 do 50 posto partnerove mirovine, ovi­sno o prihodovnom kriteriju. O novom modelu obiteljske mirovine se počelo raspravljati, ali je vidljiva nakana resornog ministarstva da se „preispitivanje" razvuče barem do kraja godine. Do tada - tko živ, tko mrtav.