UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

O siromaštvu starijih osoba

 

     Uoči Skupštine SUH je organizirao i kratku panel raspravu pod nazivom „Siromaštvo i pandemija: starost kao pre­suda". Na raspravi su sudjelovali prof.dr.sc. Zoran Šućur, s katedre socijalne politike Pravnog fakulteta Zagreb te Andreja Ninić, iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invalidi­tetom Grada Zagreba. Razlog održavanja rasprave je rastuće siromaštvo osoba starije životne dobi, koje se dodatno pogoršalo pandemijom koronavirusa.

     Na raspravi su se tako mogli čuti zastrašujući podaci prema kojima čak 30,1 posto starijih od 65 u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva, a taj se broj penje čak na 50,3 posto u slučaju da starije osobe žive kao samci. Udjel prosječne mirovine u pro­sječnoj plaći iznosi svega 37,4 posto te je nakon Irske, najgori u EU. Profesor Šućur je objasnio i razloge zbog čega su žene još ugroženije od muškaraca te se definitivno složio da su mirovi­ne u Hrvatskoj male te da je potrebna hitna izmjena formule njihovog usklađivanja.

     „S jedne strane je privilegija da žene žive duže od muškaraca, ali to sa sobom nosi rizik samačkog života. Samački život je najskuplji, veći su troškovi života, a i žene imaju niže mirovine, zbog nižih plaća ili radi sniženih prihoda zbog porodiljnog dopusta. Jedan dio žena uopće nije participirao na tržištu rada, sve to dovodi do veće ugroženosti žena", objasnio je profesor Šućur, koji se složio sa zahtjevima SUH-a da Vlada mora pod hitno isplatiti i solidarni Covid dodatak, kako bi olakšala život umirovljenicima u vrijeme povećanih troškova života zbog pandemije, ali i povećanog broja smrtnih slučajeva, koje su dijelom i rezultat porasta siromaštva.

     Andreja Ninić je pak prisutnima kazala kako se panel raspra­va simbolično poklopila s proslavom Svjetskog dana socijalnog rada. Predstavila je i neke od brojnih programa i pogodnosti koje njezin ured provodi za osobe starije životne dobi na području Zagreba, te je najavila i skoro donošenje novog Socijalnog plana koji će još više pomoći ugroženim skupinama.

     „Grad Zagreb ima čak 29 programa i mjera kojima obuhvaća ugrožene korisničke skupine, od čega je gotovo polovica usmjerena prema osobama starije životne dobi, što pokazuje da u Gradu jako misle na potrebe starijih osoba", kazala je Ninić i pozvala sve umirovljenike da šalju svoje prijedloge za poboljšanje uslu­ga i uvođenje novih mjera, jer će ih pri izradi novih socijalnih strategija uzeti u obzir.

Igor Knežević