UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

21. IZBORNA SKUPŠTINA SUH-a

Ante Kuprešak - novi predsjednik

 

     U utorak 16. ožujka 2021. godine u Zagrebu, u Chromosovom neboderu u ulici grada Vukovara je održana 21. Izborna sjednica Skupštine SUH-a. Na sjednici je prisustvovalo 37 od 47 delegata s pravom glasa pridržavajući se svih propisanih epidemioloških mjera. Upravo zbog pandemije i ograničenog broja ljudi, na Skupštinu nisu pozvani gosti iz domaćih i stranih umirovljeničkih udruga i sindikata, kao ni mediji, što je prije bila uobičajena praksa.

     Na početku Skupštine dosadašnja predsjednica Jasna Petrović pozdravila je sve prisutne, nakon čega je uslijedila himna Republike Hrvatske te minuta šutnje za sve preminule članove SUH-a i druge starije osobe u razdoblju između 16. i 21. Skup­štine. Nakon usvajanja poslovnika i dnevnog reda izabrano je Radno predsjedništvo na čelu s Matom Obradovićem, te Đinom Šverko i Asjom Tomin kao članicama. Zatim je izvršen izbor radnih tijela Skupštine: Verifikacijska komisija, Kandidacijska komisija, Komisija za zaključke, zapisničari i ovjerovitelji zapisnika.

Ponos na ostvareno

     Nakon što je Ana Dujanović, predsjednica Verifikacijske ko­misije, zaključila da je rad skupštine legalan te da postoji kvorum za odlučivanje, na red su došli izvještaji.

     Jasna A. Petrović pripremila je izvještaj o radu u proteklom mandatu na 20 stranica, pa je zbog ograničenosti vremena pod­nijela skraćeni izvještaj osvrćući se na 13 najvažnijih točaka za koje se SUH uspio izboriti samo u ovom zadnjem mandatu. Naj­svježija vijest je da se SUH zajedno s Maticom izborio za isplatu jednokratnog solidarnog Covid dodatka, kojeg će najkasnije do početka svibnja dobiti najmanje 750 tisuća umirovljenika, a za što će država isplatiti 750 milijuna kuna. SUH i MUH su pokrenuli inicijativu još u travnju 2020., a u pregovorima s ministrom su se izborili da dodatak dobiju i oni koji imaju zaštićene račune, objasnila je Petrović i dobila pljesak.

     Četiri puta u ovom mandatu SUH je uspio spriječiti da se za oko 250 tisuća vozača starijih vozača od 65 godina ne uvede plaćanje obaveznog liječničkog pregleda. Zatim je uspješno uvedena nacionalna naknada za starije osobe, prema  kojoj se očekuje da će gotovo 20 tisuća starijih od 65 godina, pretežno žena, koji nisu ostvarile uvjete za mirovinu, dobivati 800 kuna mjesečno, ali s usklađivanjem jednom godišnje. Trenutno je to pravo ostvarilo 5 tisuća osoba.

     Nakon stalnih pritisaka i tri prosvjeda pred Vladom RH, SUH se 2020. godine izborio i da se nakon 16 godina po prvi put podigne cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje čime se spasilo i vratilo 20 tisuća starijih osoba u sustav besplat­nog dopunskog, a izboreno je i da se svake godine u studenom cenzus usklađuje, kako nitko ne bi usklađivanjem i porastom mirovina izgubio to pravo, kazala je Petrović.

     Uspjeh je i povišenje najniže mirovine za 3,13 posto, kao i promjena švicarske formule drugog godišnjeg usklađivanja mirovina, sa 50:50, na omjer 70:30 u korist povoljnijeg rasta indeksa troškova života ili plaća.

„Izborili smo se i za šest mjeseci dodatnog staža za svako dijete za sve novoumirovljene od 2019. godine, čime je tim umirovljenicama mirovina porasla za 2 posto po djetetu. Tako je 26 tisuća novoumirovljenih dobili više mirovine, no preostaje nam borba i za ukidanje diskriminacije za sve one majke koje su se umirovile prije 2019. godine, a nemaju to pravo", kazala je Petrović.

Reforma drugog stupa

     Napravljen je i snažan pritisak na ministra da se proširi pravo na rad za umirovljenike te pravo na to sad imaju i prijevremeni umirovljenici, a do kraja godine bi to pravo trebale ostvariti i obiteljske umirovljenice.

     „Jako velika stvar, a koja je mnogima prošla ispod radara, jest da smo uspjeli reformirati drugi stup, na način da svi koji se umirovljuju imaju pravo iz drugog stupa prijeći u prvi stup ako im je tamo povoljnija mirovina. Čak 61 posto svake godine, odnosno preko 25 tisuća umirovljenika već su do sada dobili veću mirovinu zahvaljujući toj mogućnosti", istaknula je Petrović.

   Velik uspjeh je i što je Vlada konačno prihvatila inicijativu da se vlasnička prava nad domovima za starije osobe s HZMO-a spuste na županije, čime je spriječena privatizacija i moguća prenamjena domova, a riječ je o nekretninama koje vrijede 2,5 milijardi kuna, a čime će se omogućiti proširenje kapaciteta domova i bolja skrb, te dobivanje novca iz europskih fondova.

     Petrović je poručila i da je u ovom mandatu odrađeno 17 različitih projekata kojima je SUH dobio potporu za ostvare­nje svojih ciljeva i lakše funkcioniranje udruge, redovito izlazi mjesečnik Glas umirovljenika, a od 2016. godine je stvorena i Facebook stranica Pokret protiv siromaštva starijih osoba koju prati 21.350 ljudi, čije su objave samo u 2020. godini imale 4,6 milijuna dosega. Web stranica SUH-a je u 2020. imala 74.500 posjeta, a uspjeh je i što je Pravno savjetovalište SUH-a radilo bez problema i tijekom korone, dapače radionice Putujućeg pravnog savjetovališta su organizirane diljem Hrvatske.

      U ovom mandatu Petrović je istaknula i stvaranje jako dobrih odnosa s Maticom umirovljenika Hrvatske, s kojom je suradnja podignuta na višu razinu, uz odličnu koordinaciju, zbog čega su i SUH i Matica postali jači.

Puno posla pred nama

     Kazala je i kako je velik uspjeh osnivanje Nacionalnog vijeća za umirovljenika i starije osobe, na čijem je sada čelu, a kroz koji se uspjelo postići da SUH i Matica imaju kontinuirani dijalog.

     „Puno toga ima što nismo ostvarili, ostaje puno posla za sljedeću ekipu, ali smo uspjeli popraviti položaj umirovljenika na nacionalnoj razini. Ponosna sam i nadam se da dijelite ponos sa mnom", kazala je Petrović za kraj i dobila veliki pljesak.

     Nakon toga je Marija Šimičić iz Knjigovodstva Sezak prezen­tirala financijsko-planske dokumente, Ivan Grbavac je podnio Izvještaj Nadzornog odbora u kojem navodi da je ustanovljeno da su sva materijalno-financijska poslovanja SUH-a izvršena u duhu pozitivnih zakonskih propisa i nije bilo nikakvih nepravilnosti.

     Mirjana Radišić Ružić je podnijela izvještaj Statutarne komisije u kojem je navela da se cjelokupna izborna aktivnost u pogledu izbora tijela upravljanja nižih razina, kao i kandidatura za tijela upravljanja na razini SUH-a, odvijala u skladu s odredbama Statuta.

     Uslijedila je rasprava o podnesenim izvještajima nakon čega su svi izvještaji usvojeni jednoglasno. Uslijedilo je davanje razr­ješnice članovima tijela upravljanja SUH-a (Predsjednici SUH-a, Predsjedništvu, Upravni odbor, Nadzornom odboru i   Statutarnoj komisiji). Nakon toga je Đina Šverko pročitala Program rada za naredno razdoblje (2021.-2025.) koji sadrži 50 točaka, koje su smjernice za daljnji rad i borbu SUH-a u ostvarivanju prava umi­rovljenika. Nakon burne rasprave i on je usvojen jednoglasno.

Izabrano novo vodstvo

     Na kraju je slijedio i izbor tijela upravljanja SUH-a. Za pred­sjednika SUH-a jednoglasno je izabran Ante Kuprešak, koji je tako zamijenio Jasnu Petrović, koja je odradila dva uspješna mandata na čelu SUH-a. Za potpredsjednike su jednoglasno izabrani Vesna Bečić, Mato Obradović, Đina Šverko i Asja Tomin. Za članove predsjedništva SUH-a izabrani su Ivan Bakica, Mirella Marini, Stjepan Milobara, Lučo Pavletić, Stjepan Rakitić, Vera Vidmar, Eva Vrtovec i Snježana Živčić, te članovi po funkciji.

      Za članove Nadzornog odbora SUH-a jednoglasno su iza­brani Ivan Grbavac, Vjekoslav Čaklec, Bruna Jovanović, Mirjana Novačić i Vlatka Novosel. Za članove Statutarne komisije SUH-a sa 35 glasova za i 2 suzdržana izabrani su Mirjana Radišić Ružić, Biserka Budigam, Željko Kovač, Fridrih Moretti i Zlatko Risek.

     Pred kraj Skupštine podijeljena su i posebna priznanja župa­nijskim povjereništvima SUH-a, podružnicama, kao i pojedincima - članovima tijela upravljanja u prošlom mandatu i članovima koji su posebno ostavili doprinos u radu i djelovanju SUH-a, kao i inozemnim kolegama i organizacijama. Skupština je završena pozdravnim govorom novog predsjednika SUH-a Ante Kuprešaka.

     Odmah nakon Skupštine održana je konstituirajuća 1. sjednica Predsjedništva SUH-a na kojoj su potvrđeni mandati novoiza­branim članovima Predsjedništva SUH-a, Jasna A. Petrović je izabrana za zamjenicu predsjednika SUH-a, a Igor Knežević za glavnog tajnika SUH-a.     

I.K.