UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

CIJEPITI SE ILI NE?

Ne slušajte nevjerne Tome

 

     Sto je to cijepljenje, vakcinacija? To je jednostavan, sigu­ran i efikasan način zaštite od opasnih bolesti, prije nego što čovjek dođe u kontakt s oboljenjem. Cjepiva koriste i naše prirodne obrambene snage, čine imunološki sustav ja­čim i tako postajemo otporni prema specifičnim infekcijama. Što se tiče cjepiva za prevenciju današnjeg Covid-19, zastra­šujućeg oboljenja koji odnosi milijune života, koja smo ne­strpljivo očekivali i koja su konačno na raspolaganju, najveći znanstveni autoriteti tvrde da su sigurna i u visokom postotku djelotvorna. Pa onda, tko smo mi da im ne vjerujemo? Zar mo­žemo uopće zamisliti da bi se ti znanstveni umovi poigravali sa zdravljem ljudske rase? Današnja cjepiva su rezultat njiho­vog mukotrpnog i ustrajnog rada desetljećima.

Dakle, cjepiva protiv koronavirusa su sigurna, a moguće nuspojave (crvenilo na mjestu uboda, bolnost, vrućica, umor) su obično blage i prolazne. Ozbiljnije nuspojave su moguće, ali su ekstremno rijetke. Bez sumnje, cjepiva se permanentno kontroliraju na sigurnost. Sva službeno odobrena cjepiva su prethodno vrlo strogo testirana kroz sve faze kliničkih pokusa. Nemojmo smetnuti s uma - daleko je vjerojatnije da će nam zdravlje biti ozbiljno narušeno od bolesti koje cjepivo preve- nira, nego od samog cjepiva! Na primjer, tetanus može uzro­kovati ekstremnu bol, mišićne bolove i krvne ugruške; ospice mogu uzrokovati encefalitis (upalu mozga) i sljepoću; zatim mnoge bolesti mogu rezultirati i smrću. A cjepivo sve to sprje­čava. Koristi od cijepljenja u velikoj mjeri pretežu nad rizici­ma. Mnogo više oboljenja i smrtnih slučajeva bi se pojavilo da nema cjepiva.

Antivakseri su opasni

     Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da cijepljenja (vakcinacije) spase između 2 i 3 milijuna života svake godine. Dva glavna razloga koja upućuju da se mora­mo cijepiti su, prvi, da zaštitimo sebe i drugi, da zaštitimo one oko nas. Jedno od pitanja koja se sve češće javlja u javnosti je da li osobe, koje su već preboljele Covid-19 ipak trebaju biti cijepljene? Da, trebaju biti cijepljene, bez obzira što su već imale infekciju. Međutim, svatko tko trenutno boluje, koji je inficiran, treba pričekati s cijepljenjem dok se ne riješi bolesti i nakon što zadovolji kriterije prekida izolacije. Budući da su ponovne infekcije s virusom rijetke, ali moguće, osobe koje prebole infekciju trebaju pričekati 90 dana da bi se cijepili, i uz to dobiti suglasnost svog liječnika.

     Cijepljenje protiv gripe spriječit će da obolite od gripe, međutim, budući da postoji mogućnost da se istovremeno inficirate s Covid-19, ta procijepljenost protiv gripe, sačuvat će vas od potencijalno težeg oblika Covida-19. To znači da je cijepiti se protiv gripe važnije nego ikad. Sve priznate službe­ne regulatorne agencije u svijetu odobrile su prva cjepiva za primjenu na ljudima. Potvrdile su ih kao sigurno i djelotvorno dugoročno rješenje pandemije.

      Cjepiva su se pokazala i do 95 posto efikasna u prevenciji zaraze, nakon dvije doze, bez ozbiljne zabrinutosti što se tiče njihove sigurnosti. Nažalost, u javnosti se mjestimično i po­vremeno, kod nekih ljudi, pojavljuju određene sumnje, nepo­vjerenje u cjepivo. Antivakseri, koji su protiv svih cjepiva su u ofenzivi. Jedan od faktora koje ističu te nevjerne Tome je i sumnja u financijske motive industrije - proizvođača cjepiva.

Puno toga je na kocki

     Djelotvorno i sigurno cjepivo, koje zaustavlja pandemiju i ponovo nas čini sposobnim da ponovno nastavimo prekinutu društvenu, edukativnu i  ekonomsku aktivnost, poboljšat će javno mišljenje i stavove pojedinaca prema znanosti i poveća­ti javno prihvaćanje cjepiva.

     Znanstvenici i voditelji javnog zdravstva trebaju pristupi­ti tom pitanju nepovjerenja u cjepivo vrlo ozbiljno, umjesto da ga zanemaruju. Nedavno ispitivanje javnosti u Engleskoj pokazuje da više od trećine Engleza ima određene sumnje o cjepivu. Cjepiva nisu samo naša najbolja nada koja proizlazi iz pandemije koronavirusom. Ona su temeljni alat da se svatko od nas zaštiti od brojnih zaraznih bolesti, koje se mogu preve- nirati i koje prijete čovječanstvu.

     Svjetska zdravstvena organizacija smješta to oklijevanje ljudi, kad su u pitanju cjepiva, među top 10 prijetnji global­nom zdravlju. Sva do sada pronađena cjepiva štite milijarde ljudi na svijetu. Cjepiva su u potpunosti istrijebila zastrašujuće bolesti, poput velikih boginja, dovela svijet blizu eliminiranja i drugih bolesti, kao što je dječja paraliza (polio) i TBC. Zbog toga je komuniciranje sigurnosti i efikasnosti cjepiva od stra­ne vodećih ljudi u znanosti od kritične važnosti. Povjerenje u autoritete je značajni faktor. Javna lica, političari, vođe lo­kalnih zajednica, slavne osobe trebaju se javno cijepiti. Izjave pouzdanih ljudi moraju biti korištene u cilju poboljšanja stava i povjerenja javnosti.

     Ako se odlučite tražiti razne informacije online putem, budite sigurni da pretražujete samo pouzdane izvore. Danas imamo priliku slobodno tvrditi da posjedujemo cjepivo koje ne samo da je sigurno, efikasno i koje nam je na raspolaganju, nego da imamo cjepivo kojemu možemo i vjerovati. Akcija ši­renja takvog mišljenja i stava treba početi odmah.

dr. Ivo Belan