UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

CIJEPITI SE ILI NE?

Ne slušajte nevjerne Tome

 

     Sto je to cijepljenje, vakcinacija? To je jednostavan, sigu­ran i efikasan način zaštite od opasnih bolesti, prije nego što čovjek dođe u kontakt s oboljenjem. Cjepiva koriste i naše prirodne obrambene snage, čine imunološki sustav ja­čim i tako postajemo otporni prema specifičnim infekcijama. Što se tiče cjepiva za prevenciju današnjeg Covid-19, zastra­šujućeg oboljenja koji odnosi milijune života, koja smo ne­strpljivo očekivali i koja su konačno na raspolaganju, najveći znanstveni autoriteti tvrde da su sigurna i u visokom postotku djelotvorna. Pa onda, tko smo mi da im ne vjerujemo? Zar mo­žemo uopće zamisliti da bi se ti znanstveni umovi poigravali sa zdravljem ljudske rase? Današnja cjepiva su rezultat njiho­vog mukotrpnog i ustrajnog rada desetljećima.

Dakle, cjepiva protiv koronavirusa su sigurna, a moguće nuspojave (crvenilo na mjestu uboda, bolnost, vrućica, umor) su obično blage i prolazne. Ozbiljnije nuspojave su moguće, ali su ekstremno rijetke. Bez sumnje, cjepiva se permanentno kontroliraju na sigurnost. Sva službeno odobrena cjepiva su prethodno vrlo strogo testirana kroz sve faze kliničkih pokusa. Nemojmo smetnuti s uma - daleko je vjerojatnije da će nam zdravlje biti ozbiljno narušeno od bolesti koje cjepivo preve- nira, nego od samog cjepiva! Na primjer, tetanus može uzro­kovati ekstremnu bol, mišićne bolove i krvne ugruške; ospice mogu uzrokovati encefalitis (upalu mozga) i sljepoću; zatim mnoge bolesti mogu rezultirati i smrću. A cjepivo sve to sprje­čava. Koristi od cijepljenja u velikoj mjeri pretežu nad rizici­ma. Mnogo više oboljenja i smrtnih slučajeva bi se pojavilo da nema cjepiva.

Antivakseri su opasni

     Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da cijepljenja (vakcinacije) spase između 2 i 3 milijuna života svake godine. Dva glavna razloga koja upućuju da se mora­mo cijepiti su, prvi, da zaštitimo sebe i drugi, da zaštitimo one oko nas. Jedno od pitanja koja se sve češće javlja u javnosti je da li osobe, koje su već preboljele Covid-19 ipak trebaju biti cijepljene? Da, trebaju biti cijepljene, bez obzira što su već imale infekciju. Međutim, svatko tko trenutno boluje, koji je inficiran, treba pričekati s cijepljenjem dok se ne riješi bolesti i nakon što zadovolji kriterije prekida izolacije. Budući da su ponovne infekcije s virusom rijetke, ali moguće, osobe koje prebole infekciju trebaju pričekati 90 dana da bi se cijepili, i uz to dobiti suglasnost svog liječnika.

     Cijepljenje protiv gripe spriječit će da obolite od gripe, međutim, budući da postoji mogućnost da se istovremeno inficirate s Covid-19, ta procijepljenost protiv gripe, sačuvat će vas od potencijalno težeg oblika Covida-19. To znači da je cijepiti se protiv gripe važnije nego ikad. Sve priznate službe­ne regulatorne agencije u svijetu odobrile su prva cjepiva za primjenu na ljudima. Potvrdile su ih kao sigurno i djelotvorno dugoročno rješenje pandemije.

      Cjepiva su se pokazala i do 95 posto efikasna u prevenciji zaraze, nakon dvije doze, bez ozbiljne zabrinutosti što se tiče njihove sigurnosti. Nažalost, u javnosti se mjestimično i po­vremeno, kod nekih ljudi, pojavljuju određene sumnje, nepo­vjerenje u cjepivo. Antivakseri, koji su protiv svih cjepiva su u ofenzivi. Jedan od faktora koje ističu te nevjerne Tome je i sumnja u financijske motive industrije - proizvođača cjepiva.

Puno toga je na kocki

     Djelotvorno i sigurno cjepivo, koje zaustavlja pandemiju i ponovo nas čini sposobnim da ponovno nastavimo prekinutu društvenu, edukativnu i  ekonomsku aktivnost, poboljšat će javno mišljenje i stavove pojedinaca prema znanosti i poveća­ti javno prihvaćanje cjepiva.

     Znanstvenici i voditelji javnog zdravstva trebaju pristupi­ti tom pitanju nepovjerenja u cjepivo vrlo ozbiljno, umjesto da ga zanemaruju. Nedavno ispitivanje javnosti u Engleskoj pokazuje da više od trećine Engleza ima određene sumnje o cjepivu. Cjepiva nisu samo naša najbolja nada koja proizlazi iz pandemije koronavirusom. Ona su temeljni alat da se svatko od nas zaštiti od brojnih zaraznih bolesti, koje se mogu preve- nirati i koje prijete čovječanstvu.

     Svjetska zdravstvena organizacija smješta to oklijevanje ljudi, kad su u pitanju cjepiva, među top 10 prijetnji global­nom zdravlju. Sva do sada pronađena cjepiva štite milijarde ljudi na svijetu. Cjepiva su u potpunosti istrijebila zastrašujuće bolesti, poput velikih boginja, dovela svijet blizu eliminiranja i drugih bolesti, kao što je dječja paraliza (polio) i TBC. Zbog toga je komuniciranje sigurnosti i efikasnosti cjepiva od stra­ne vodećih ljudi u znanosti od kritične važnosti. Povjerenje u autoritete je značajni faktor. Javna lica, političari, vođe lo­kalnih zajednica, slavne osobe trebaju se javno cijepiti. Izjave pouzdanih ljudi moraju biti korištene u cilju poboljšanja stava i povjerenja javnosti.

     Ako se odlučite tražiti razne informacije online putem, budite sigurni da pretražujete samo pouzdane izvore. Danas imamo priliku slobodno tvrditi da posjedujemo cjepivo koje ne samo da je sigurno, efikasno i koje nam je na raspolaganju, nego da imamo cjepivo kojemu možemo i vjerovati. Akcija ši­renja takvog mišljenja i stava treba početi odmah.

dr. Ivo Belan