UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Bolje ili gore?

 

     Druga sjednica Nacionalnog vije­ća za umirovljenike i starije oso­be održana je 20. siječnja 2021. godine putem videokonferencije u na­zočnosti predstavnika Vlade Republike Hrvatske državnih tajnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Majde Burić i Marije Pletikosa te pomoćnice ministra Meli­te Čičak, kao i predstavnika Ministar­stva zdravstva i Ministarstva financija te iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskog zavo­da za zdravstveno osiguranje (HZZO). Sjednici su prisustvovali i svi članovi Vijeća ispred umirovljeničkih udruga, Sindikata umirovljenika i Matice umi­rovljenika.

     Na prijedlog predsjednice Nacio­nalnog vijeća Jasne A. Petrović, odr­žana je minuta šutnje za poginule u potresom pogođenim područjima. Po­tom je državna tajnica Marija Pletikosa predstavila aktivnosti i mjere koje su poduzete s ciljem pružanja socijalne skrbi pogođenima u potresu. Ministar­stvo je osnovalo Povjerenstvo za koor­dinaciju saniranja posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, u dijelo­vima Zagrebačke i Karlovačke župani­je, čija je zadaća koordinacija i praćenje rada ustanova socijalne skrbi, kako bi se svima potrebitima osigurala primje­rena i brza usluga ili pravo.

Skrb za stradale u potresu

     Prema procjenama Državnog za­voda za statistiku na području Sisač- ko-moslavačke županije za vrijeme po­tresa je živjelo 147.216 stanovnika, od čega više od 33.000 osoba starijih od 65 g. (22,6%). Institucionalni smještajni kapaciteti za starije osobe obuhvaćaju 961 postelju, što zadovoljava potrebe za smještajem za manje od tri posto starijih osoba. Na području županije je 50 aktivnih pružatelja usluga, od čega ih 38 nudi smještaj, 14 pomoć u kući, a 2 uslugu boravka.

     Evakuirani su korisnici iz četiri smje­štajna kapaciteta te premješteni veći­nom u druge domove socijalne skrbi, npr. u lječilište Topusko. Do 12. siječnja je premješteno 462 korisnika usluge smještaja, a 12 osoba je premješteno u domove nakon procjene mobilnih timova koji su organizirani u centrima za socijalnu skrb. Iz osam udomitelj- skih obitelji su premještena 23 kori­snika. Pružatelji usluge pomoći u kući i dalje aktivno djeluju. Osigurane su telefonske linije za pomoć, a brojevi su objavljeni na internetskim stranicama MROSP-a. Postoji mogućnost ostvari­vanja prava na jednokratnu naknadu uslijed elementarne nepogode, koja iznosi do 2.500 kn za samca, odnosno 3.500 kn za kućanstvo.

     Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja HZ- MO-a je iznio podatke o isplati miro­vina odmah nakon potresa. Poslano je 2.626 mirovinskih uputnica preko Hrvatske pošte, od čega je 2.567, od­nosno oko 97% odmah isplaćeno, no Petrović je rekla kako se to odnosi samo na umirovljene prije 1.1.2014. koji mogu mirovinu dobivati putem poštara, dok se to ne odnosi na broj­ne stare kojima nisu dostupne banke, pošte i bankomati, a niti će se odno­siti na buduće primatelje nacionalne naknade za starije, na što je Bulaja po­jasnio da sustav isplate mirovina nije moguće mijenjati mimo zakonodavne procedure te da su sukladno propisi­ma mirovine ostvarene od 1. siječnja 2014. isplaćene redovnim načinom, putem poslovnih banaka. Tako se ne samo u uvjetima pandemije, već i usli­jed potresa, ponovno postavlja pitanje onemogućavanje dobivanja mirovina putem pošte svim umirovljenicima koji to žele.

Lakše do svojih prava

     Na zahtjev umirovljeničkih udruga državna tajnica Pletikosa je izvijestila i o tijeku izrade novog Zakona o soci­jalnoj skrbi. Potvrdila je kako zbog ote­gotnih okolnosti uzrokovanih korona krizom i potresom još nije održan sa­stanak s predstavnicima umirovljenič­kih udruga o svim pitanjima iz područ­ja socijalne skrbi od njihova interesa.

     Predstavila je relevantne odredbe Prijedloga zakona o socijalnoj skrbi, kojima se želi unaprijediti sustav. Izme­đu ostalog, predviđene su strukturne i kvalitativne promjene unutar centara za socijalnu skrb, uvođenje novih uslu­ga te će se pravo na status njegovatelja učiniti pristupačnijim za starije osobe.

     Također, na prijedlog umirovlje­ničkih udruga predloženo je da osobe koje pokrenu postupak za raskid ugo­vora o doživotnom/dosmrtnom uzdr­žavanju mogu ostvarivati prava iz su­stava, čime se dodatno doprinosi nji­hovoj zaštiti. Predlaže se redefiniranje kriterija za pružanje usluge smještaja, u vidu obveznih edukacija za pružate- lje, unaprjeđenja odredbi o tehničkim uvjetima i broju korisnika, uvođenja re- licenciranja te pojačane kontrole i nad­zora kroz dodatno jačanje kapaciteta.

     Provedeno je anketno ispitivanje na 3.001 starijoj osobi, koje je pokazalo da imaju najveću potrebu za uslugom pomoći u kući (44%) i uslugom smje­štaja (13%). Rezultati će pridonijeti izradi mjera u strateškim dokumenti­ma i određivanju prioriteta za financi­ranje projekata i programa iz EU fon­dova i nacionalnih sredstava.

Puno neriješenih stvari

     Informaciju o dosadašnjoj proved­bi Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe prezentirao je zamjenik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja, nagla­sivši kako su u prvih mjesec dana za­primljena 5.954 zahtjeva za nacional­nu naknadu za starije osobe, od kojih je obrađeno 2.949. Bulaja navodi kako je ostvarena visoka suradnja s centri­ma socijalne skrbi te su tamo ostavlje­ni plakati i komunikacijske poruke te je osigurana digitalna kampanja putem društvenih mreža, tiska, radija i televi­zije, odnosno da je uložen maksimalan trud da relevantne informacije stignu do svih potencijalnih korisnika.

     U okviru točke na zahtjev umi­rovljeničkih udruga, razmatrale su se moguće mjere u uvjetima pandemije Covid-19.

    Đina Šverko iz SUH-a je naglasila potrebu uvođenja tzv. solidarnog do­datka za sve umirovljenike, što su umi­rovljeničke udruge zatražile od Vlade još u travnju 2020., bez povratnih in­formacija. Navela je brojne primjere susjednih zemalja koje su svojim umi­rovljenicima osigurale dodatak u uvje­tima pandemije. Ponovo je istaknula zahtjev umirovljenika za isplatom mi­rovina putem pošte na zahtjev, pose­bice u otežanim uvjetima korona krize. Dobili su tek obećanje da će prijedlozi umirovljenika biti preneseni ministru!?

     Mato Obradović iz SUH-a ocijenio je da postoji diskriminacija oko prava umirovljenika na rad uz korištenje mi­rovine, zatraživši da se svima omogući izbor rada od pola radnog vremena i cijele mirovine, odnosno od punog radnog vremena i pola mirovine, kao i pravo na rad korisnicima obiteljske i invalidske mirovine pod istim uvjeti­ma. Zatraženo je je i da se zaposlenim umirovljenicima ne skida dodatak za najnižu mirovinu.