UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Bolje ili gore?

 

     Druga sjednica Nacionalnog vije­ća za umirovljenike i starije oso­be održana je 20. siječnja 2021. godine putem videokonferencije u na­zočnosti predstavnika Vlade Republike Hrvatske državnih tajnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Majde Burić i Marije Pletikosa te pomoćnice ministra Meli­te Čičak, kao i predstavnika Ministar­stva zdravstva i Ministarstva financija te iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskog zavo­da za zdravstveno osiguranje (HZZO). Sjednici su prisustvovali i svi članovi Vijeća ispred umirovljeničkih udruga, Sindikata umirovljenika i Matice umi­rovljenika.

     Na prijedlog predsjednice Nacio­nalnog vijeća Jasne A. Petrović, odr­žana je minuta šutnje za poginule u potresom pogođenim područjima. Po­tom je državna tajnica Marija Pletikosa predstavila aktivnosti i mjere koje su poduzete s ciljem pružanja socijalne skrbi pogođenima u potresu. Ministar­stvo je osnovalo Povjerenstvo za koor­dinaciju saniranja posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, u dijelo­vima Zagrebačke i Karlovačke župani­je, čija je zadaća koordinacija i praćenje rada ustanova socijalne skrbi, kako bi se svima potrebitima osigurala primje­rena i brza usluga ili pravo.

Skrb za stradale u potresu

     Prema procjenama Državnog za­voda za statistiku na području Sisač- ko-moslavačke županije za vrijeme po­tresa je živjelo 147.216 stanovnika, od čega više od 33.000 osoba starijih od 65 g. (22,6%). Institucionalni smještajni kapaciteti za starije osobe obuhvaćaju 961 postelju, što zadovoljava potrebe za smještajem za manje od tri posto starijih osoba. Na području županije je 50 aktivnih pružatelja usluga, od čega ih 38 nudi smještaj, 14 pomoć u kući, a 2 uslugu boravka.

     Evakuirani su korisnici iz četiri smje­štajna kapaciteta te premješteni veći­nom u druge domove socijalne skrbi, npr. u lječilište Topusko. Do 12. siječnja je premješteno 462 korisnika usluge smještaja, a 12 osoba je premješteno u domove nakon procjene mobilnih timova koji su organizirani u centrima za socijalnu skrb. Iz osam udomitelj- skih obitelji su premještena 23 kori­snika. Pružatelji usluge pomoći u kući i dalje aktivno djeluju. Osigurane su telefonske linije za pomoć, a brojevi su objavljeni na internetskim stranicama MROSP-a. Postoji mogućnost ostvari­vanja prava na jednokratnu naknadu uslijed elementarne nepogode, koja iznosi do 2.500 kn za samca, odnosno 3.500 kn za kućanstvo.

     Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja HZ- MO-a je iznio podatke o isplati miro­vina odmah nakon potresa. Poslano je 2.626 mirovinskih uputnica preko Hrvatske pošte, od čega je 2.567, od­nosno oko 97% odmah isplaćeno, no Petrović je rekla kako se to odnosi samo na umirovljene prije 1.1.2014. koji mogu mirovinu dobivati putem poštara, dok se to ne odnosi na broj­ne stare kojima nisu dostupne banke, pošte i bankomati, a niti će se odno­siti na buduće primatelje nacionalne naknade za starije, na što je Bulaja po­jasnio da sustav isplate mirovina nije moguće mijenjati mimo zakonodavne procedure te da su sukladno propisi­ma mirovine ostvarene od 1. siječnja 2014. isplaćene redovnim načinom, putem poslovnih banaka. Tako se ne samo u uvjetima pandemije, već i usli­jed potresa, ponovno postavlja pitanje onemogućavanje dobivanja mirovina putem pošte svim umirovljenicima koji to žele.

Lakše do svojih prava

     Na zahtjev umirovljeničkih udruga državna tajnica Pletikosa je izvijestila i o tijeku izrade novog Zakona o soci­jalnoj skrbi. Potvrdila je kako zbog ote­gotnih okolnosti uzrokovanih korona krizom i potresom još nije održan sa­stanak s predstavnicima umirovljenič­kih udruga o svim pitanjima iz područ­ja socijalne skrbi od njihova interesa.

     Predstavila je relevantne odredbe Prijedloga zakona o socijalnoj skrbi, kojima se želi unaprijediti sustav. Izme­đu ostalog, predviđene su strukturne i kvalitativne promjene unutar centara za socijalnu skrb, uvođenje novih uslu­ga te će se pravo na status njegovatelja učiniti pristupačnijim za starije osobe.

     Također, na prijedlog umirovlje­ničkih udruga predloženo je da osobe koje pokrenu postupak za raskid ugo­vora o doživotnom/dosmrtnom uzdr­žavanju mogu ostvarivati prava iz su­stava, čime se dodatno doprinosi nji­hovoj zaštiti. Predlaže se redefiniranje kriterija za pružanje usluge smještaja, u vidu obveznih edukacija za pružate- lje, unaprjeđenja odredbi o tehničkim uvjetima i broju korisnika, uvođenja re- licenciranja te pojačane kontrole i nad­zora kroz dodatno jačanje kapaciteta.

     Provedeno je anketno ispitivanje na 3.001 starijoj osobi, koje je pokazalo da imaju najveću potrebu za uslugom pomoći u kući (44%) i uslugom smje­štaja (13%). Rezultati će pridonijeti izradi mjera u strateškim dokumenti­ma i određivanju prioriteta za financi­ranje projekata i programa iz EU fon­dova i nacionalnih sredstava.

Puno neriješenih stvari

     Informaciju o dosadašnjoj proved­bi Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe prezentirao je zamjenik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja, nagla­sivši kako su u prvih mjesec dana za­primljena 5.954 zahtjeva za nacional­nu naknadu za starije osobe, od kojih je obrađeno 2.949. Bulaja navodi kako je ostvarena visoka suradnja s centri­ma socijalne skrbi te su tamo ostavlje­ni plakati i komunikacijske poruke te je osigurana digitalna kampanja putem društvenih mreža, tiska, radija i televi­zije, odnosno da je uložen maksimalan trud da relevantne informacije stignu do svih potencijalnih korisnika.

     U okviru točke na zahtjev umi­rovljeničkih udruga, razmatrale su se moguće mjere u uvjetima pandemije Covid-19.

    Đina Šverko iz SUH-a je naglasila potrebu uvođenja tzv. solidarnog do­datka za sve umirovljenike, što su umi­rovljeničke udruge zatražile od Vlade još u travnju 2020., bez povratnih in­formacija. Navela je brojne primjere susjednih zemalja koje su svojim umi­rovljenicima osigurale dodatak u uvje­tima pandemije. Ponovo je istaknula zahtjev umirovljenika za isplatom mi­rovina putem pošte na zahtjev, pose­bice u otežanim uvjetima korona krize. Dobili su tek obećanje da će prijedlozi umirovljenika biti preneseni ministru!?

     Mato Obradović iz SUH-a ocijenio je da postoji diskriminacija oko prava umirovljenika na rad uz korištenje mi­rovine, zatraživši da se svima omogući izbor rada od pola radnog vremena i cijele mirovine, odnosno od punog radnog vremena i pola mirovine, kao i pravo na rad korisnicima obiteljske i invalidske mirovine pod istim uvjeti­ma. Zatraženo je je i da se zaposlenim umirovljenicima ne skida dodatak za najnižu mirovinu.