UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

BESPLATNO DOPUNSKO OSIGURANJE

20.000 „spašenih" osiguranika

 

     Od početka 2009. godine do 1. svibnja 2020. je na snazi bio prihodovni cenzus za dopunsko osiguranje, kojim se u okviru ondašnje zdravstvene reforme ciljano smanjio broj osiguranika koji ga ostvaruju na račun proračuna. Prigodom svakog od dva godišnja usklađivanja mirovina, kad bi mirovine porasle i za jednu kunu više od cenzusa, umirovljenici su ispadali iz be­splatnog dopunskog osiguranja zbog čega je Sindikat umirovljenika Hrvatske započeo bespoštednu borbu za povećanje cenzusa na razinu hrvatske linije siromaštva, koja sada iznosi 2.710 kuna.

     Nakon stalnog inzistiranja putem Naci­onalnog vijeća, kao i pritiskom kroz medije, Sindikat je 2019. godine svakog četvrtka organizirao mini-prosvjede pred zgradom Vlade na Markovom trgu, te najposlije s Ma­ticom umirovljenika postigao, direktno s premijerom Plenkovićem, dogovor o po­većanju cenzusa na 2.000 kn za samca, a 1.516,32 kn po članu obitelji.

     Stupanjem na snagu Zakona o izmjena­ma i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdrav­stvenom osiguranju,„Narodne novine" br. 53/2020 1. svibnja 2020. godine, očekivalo se vraćanje u sustav besplatnog osiguranja kojih desetak tisuća umirovljenika. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje proveo je analize rezultata primjene Zakona i prati učinak provedenih zakonskih izmjena.

     Na dan 31. prosinca 2018. godine bilo je ukupno 407.211 aktivnih polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cen­zusu, od čega 116.254 polica koje koriste umirovljenici. Na isti datum 2019. godine bilo je ukupno 336.700 aktivnih polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu, od čega 103.675 polica koje koriste umirovljenici, dokje 31. prosinca 2020. godine bilo je ukupno 285.693 aktivnih polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu, od čega 90.947 polica koje koriste umirovljenici.

Usporeno „ispadanje"

     Iako navedeni podaci pokazuju smanjenje ukupnog broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu, u 2020. godini vidljivo je opadanje trenda smanjenja broja navedenih polica u odnosu na godinu ranije. Isto tako, u skupini osigu­ranika umirovljenika vidljivo je smanjenje broja polica po vidljivo manjoj stopi u od­nosu na smanjenje broja polica u ostalim kategorijama osiguranika.

     Isto tako, iz podataka kojima HZZO raspolaže, prepoznaje se brže smanjivanje broja polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu u kategoriji osi­guranika članova kućanstva, u odnosu na police osiguranika koji su evidentirani kao samci, čiji broj se smanjuje znatno sporije. Navedeni trend posebno je vidljiv u ka­tegoriji umirovljenika u kojoj osiguranici samci zauzimaju veći dio od osiguranika članova kućanstva.

     „Nakon stupanja na snagu Zakona, HZZO je proveo niz aktivnosti u cilju što bolje implementacije Zakona i olakšavanja osiguranicima stjecanje prava. Za osigura- nike dopunskog zdravstvenog osiguranja kojima je prije donošenja zakonskih izmjena dostavljena obavijest o prestanku važenja police na teret državnog proračuna teme­ljem prihodovnog cenzusa, odnosno koji su ranije izgubili navedeno pravo, nakon povećanja prihodovnog cenzusa iznimno je izvršena dodatna revizija njihovih polica odnosno potrebna usklađenja sa odredba­ma Zakona te su im, ukoliko je utvrđeno stjecanje prava, obnovljene odnosno sklo­pljene police na teret državnog proračuna po osnovi prihodovnog cenzusa", naglaša­va Morana Krušarovski, voditeljica Pravne službe HZZO .

20.000 novih osiguranika

     Stoga je određeni broj osiguranika slije­dom zakonskih izmjena i dalje nesmetano nastavio koristiti pravo na policu na teret državnog proračuna, a dio osiguranika se ponovo vratio u sustav. Prema analizama utjecaja primjene navedenih zakonskih iz­mjena na kretanje broja osiguranika, pravo na policu dopunskog zdravstvenog osigu­ranja na teret državnog proračuna nakon povećanja prihodovnog cenzusa ostvarilo je oko 20.000 osiguranika,.

     Dodatno, na temelju podataka iz izvr­šenih analiza, Zavod je putem obavijesti dostavljenih na kućnu adresu, pozvao još 2.700 osiguranika za koje postoje sazna­nja ili se pretpostavlja da bi mogli ostvariti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna s obzirom na izmjenu Zakona, ukoliko se u kućanstvu nije ništa promijenilo, s ciljem da se jave Zavodu radi utvrđivanja istog, ukoliko to još nisu učinili.

„Automatsko" usklađivanje

     Slijedom provedenog usklađenja pri- hodovnog cenzusa utvrđenog u članku 14.b. Zakona s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama bruto plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj, temeljem kojeg pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz dr­žavnog proračuna u 2021. godini osigurane osobe ostvaruju ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 1.600,12 kuna, te osigurane osobe samci ako im pri­hod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.047,20 kuna, Zavod je u siječnju 2021. godine još jednom, putem službenim mrežnih stranica, obavijestio osiguranike o navedenim promjenama. Također ih je po­zvao, ukoliko smatraju da bi mogli ostvariti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna, no navedeno pravo im nije utvrđeno, da se obrate Zavodu radi eventualnog ostva­rivanja prava.

     Pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna u 2021. godini osiguranicima utvrđuje se na temelju ostvarenih prihoda u 2020. godi­ni. Stoga, neovisno o tome dođe li u 2021. godini do povećanja prihoda osiguranika (primjerice zbog usklađivanja mirovina), osiguranici neće gubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja koju su stekli osnovom utvrđenih prihoda u 2020. Primjerice, za policu koja vrijedi od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2022. godine, pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna utvrđivat će se na temelju ostvarenih prihoda osiguranika u 2020. godini, a 2022. godine Zavod će ponovo, po službenoj dužnosti utvrđivati pravo za navedenu policu osnovom prihoda ostvarenih u 2021. godini.

Bolje vise, nego manje

     S obzirom na to da je temeljem nave­denog usklađenja, a sukladno zakonskim izmjenama došlo do ponovnog povećanja prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na plaćanje premije besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja, te s obzirom na najnovije dostupne podatke za mjesec si­ječanj 2021. godine se iskazuje povećanje broja zaključenih polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu za 2.357 polica više, odnosno 35,15% u odnosu na siječanj 2020. godine. Mišljenja smo da će navedene izmjene utjecati na daljnje zau­stavljanje trenda smanjenja broja polica na teret državnog proračuna, kao i na to da najosjetljivije skupine osiguranika i dalje ostanu zaštićene.

     Koliko smo postigli? Korak naprijed. Pi­tajte one koji su dobili besplatno dopunsko osiguranje, a bilo im je oduzeto. Pitajte one koji ga ne bi dobili da nije povećan prihodovni cenzus.

J.A.Petrović