UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

FINANCIJSKI LOBIJI

Vlada ne želi da izaberete povoljniju mirovinu?

 

     Našem Sindikatu umirovljenika javio se 64-godišnji Damir Sviben iz Ple- ternice, koji je negdje srećom načuo da umirovljenici pri odlasku u mirovinu mogu izabrati hoće li primati mirovinu samo iz prvog ili iz prvog i drugog stupa mirovinskog osiguranja. Zbog toga je od HZMO-a i REGOS-a zatražio informativni izračun svoje mirovine iz oba stupa - i došao do, za njega, zapanjujućih podata­ka. Sljedeće godine kad ode u mirovinu, odluči li se za mirovinu iz oba stupa, ona će iznositi 4.630 kuna. Odluči li se pak na mirovinu samo iz prvog stupa, ona će mu iznositi 5.380 kuna, odnosno čak 750 kuna više!

     Zbog toga nas je nazvao i upitao je li istina da stvarno može izabrati mirovinu iz prvog stupa, šokiran izračunom kojeg je dobio, jer razlika je doista ogromna. Objasnili smo mu kako je mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019., zahvaljujući zalaganju SUH-a, budućim umirovljenici­ma omogućen taj izbor, kao i da je od tog datuma oko 61 posto novoumirovljenih izabralo primati mirovinu samo iz prvog stupa. Veliki je to uspjeh u odnosu na moć financijske industrije predvođene inoze­mnim mirovinskim fondovima i bankama, jer se tako konačno vidi da je za većinu umirovljenika povoljnija mirovina samo iz prvog stupa.

Utjecaj bankarskih lobija

      Udjel od 61 posto onih koji se odluče za mirovinu samo iz prvog stupa bio bi i daleko veći, da u mirovinski zakon nije uvedena odredba prema kojoj oni koji izaberu mirovinu iz oba stupa imaju pra­vo na jednokratnu isplatu od 15 posto u bruto iznosu od ukupno kapitaliziranih sredstava doznačenih MOD-u, pod uvjetom da im je osnovna mirovina iz prvog stupa veća od 15 posto od najniže mirovine iz prvog stupa prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. U prijevodu, brojni siromašni umirovljenici kojima treba novac za pre­življavanje i povrat duga ili spas od ovrhe, odlučuju se za mješovitu mirovinu iz oba stupa samo kako bi odmah dobili tih 15 posto sredstava iz drugog stupa. Mnogi­ma od njih bi mirovina bila viša da su se odlučili samo za prvi stup, no s obzirom da im novac treba odmah, odlučili su se za taj izbor.

      Važno je reći i da je pri svakoj isplati mirovine iz oba stupa, kao i pri jednokratnoj isplati od 15 posto, mirovinsko osigurava­juće društvo (MOD) obračunava porez i prirez porezu na dohodak, a oni iznose 10 i 15 posto, ovisno o poreznim razredima umirovljenika.

      Tako su vladajući u Hrvatskoj pod utje­cajem stranih bankarskih lobija koje drže mirovinsko osiguravajuće društvo bacili mamac od 15 posto siromašnim umirov­ljenicima, na koji su se mnogi zakačili, jer su bili primorani zbog svoje materijalne situacije. Nije tu kraj Vladinom podilaženju financijskim utjecajima sa strane, jer prije nekoliko dana iz Vlade je stigla najava da će se krenuti sa jačanjem drugog stupa, koji se pokazao kao totalni promašaj u tranzicijskim zemljama, i od kojeg su odustale Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska i Estonija, a na putu je takvoj odluci i Rumunjska.

REGOS-ove loše „upute"

     No, vratimo se na gospodina Svibena s početka naše priče. Nakon što smo mu objasnili da ima pravo izbora i uputili ga na stranice državnog Središnjeg registra osiguranika (REGOS) da se dodatno infor­mira, ponovno nas je nazvao i kazao kako je ogorčen informacijama koje se tamo nalaze, odnosno da su zbunjujuće i da su netransparentne u odabiru mirovine iz prvog ili mješovitog stupa.

      Slijedom toga odlučili smo vidjeti je li to doista tako. Nakon otvaranje online stranice pod izbornikom osiguranici otvo­rilo nam se 12 naslova od kojih su sedam bili općeniti, a njih pet je bilo isključivo i samo o drugom stupu. Nabrojat ćemo ih: Tko mora biti član II. stupa; Koraci do mirovine iz II. stupa od 1.1.2019.; Mirovina iz II. stupa; Nasljeđivanje sredstava II. stupa; Istup iz II. stupa. Dakle, nijedan naslov u kojem se spominje prvi stup! Situaciju je tek donekle spasio naslov„Izjava o izboru mirovine", na koju kad se klikne doista pišu upute kako osiguranici doista mogu izabrati mirovinu.

     Posebno je problematičan gore spome­nuti naslov„Koraci do mirovine iz II. stupa od 1.1.2019", koji sugerira kako doći do mirovine iz oba stupa. Postavlja se pitanje zašto ne postoji i sličan naslov koji klikom vodi na upute kako ostvariti mirovinu samo iz prvog stupa, koja je definitivno isplativija većini hrvatskih umirovljenika?

      Kliknuli smo na problematičan naslov i tamo u uvodu šturo piše kako je moguće izabrati mirovinu koju želite ostvariti, a u samo jednoj od devet uputa kako ostva­riti mirovinu iz prvog i drugog stupa piše da se mirovina može odabrati i samo iz prvog stupa (mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti). Dojam je, doista, kako informacije o izboru prvog stupa je teško naći, a da se drugi stup fa­vorizira čak i od strane Središnjeg registra osiguranika koji je nominalno institucija u funkciji građana, te ne bi smjela biti glasnogovornikom inozemnih banaka.

Igor Knežević