UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

SOLIDARNI COVID DODATAK

Slovenski i srpski poučak

 

     Umirovljeničke udruge upozoravale su vladajuće kako siromašnim starijim građanima Hrvatske treba dati solidarni dodatak zbog Covida-19, jer bi osiromašivanje najugroženije skupine građana moglo dovesti do još većih zdravstvenih problema, i pove­ćane smrtnosti, koja je nusproizvod rasta siromaštva. Tako smo u travnju prošle godine uputili inicijativu da se umirovljenicima za vrijeme trajanja pandemije isplaćuje solidarni dodatak, davši i prijedloge s iznosima koje bi umirovljenici dobivali, ovisno o visini mirovine koju primaju.

     Zahtjevi su ponavljani u svakoj mo­gućoj prilici, pa tako i na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. No, Vlada je sve te zahtjeve ignorirala, iako im je poznato kako su brojne druge zemlje višekratno podržale starije u doba pandemije.

     Znaju da su slovenski umirovljenici u 2020. godini dobili jednokratnu so­lidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovi­ne. Najsiromašniji umirovljenici u Crnoj Gori dobili su 50 eura jednokratno, na Kosovu 30 dolara, a u Srbiji svi građani, pa tako i umirovljenici su lani dobili 100 eura, a umirovljenici naknadno i još 35 eura. Svoje starije građane pomagali su i susjedi Talijani koji su građanima dijelili vaučere za hranu od 400 eura.

Susjedi široke ruke

     Kako pandemijska kriza i dalje traje, u navedenim zemljama u pripremi su ili su već pripremljene nove mjere za isplatu solidarne naknade ili pomoći umirovljenicima. Slovenija je tako već u siječnju ove godine isplatila svim umi­rovljenicima novi solidarni dodatak u istom rasponu, s tim da se zadnja gra­nica za ostvarivanje prava podignula sa 700 na 714 eura, zbog usklađivanja mirovina. Svi oni koji primaju mirovine do 510 eura će dobiti dodatak od 300 eura, oni s mirovinom između 510,01 i 612 eura dobit će 230 eura, a oni s mirovinom između 612,01 i 714 eura dodatak od 130 eura.

     Vjerojatno već čitajući ove podatke čitatelj vidi kako je lijepo biti umirovljenik u Sloveniji, no što će tek pomisliti kad vam kažemo da pravo na tu naknadu nije ostvarilo 187 tisuća tamošnjih umirov­ljenika, odnosno 30 posto svih umirov­ljenika, zato što imaju mirovinu veću od 714 eura (5.355 kuna)! Za usporedbu, u Hrvatskoj mirovinu višu od 5.000 kuna prima samo 6,3 posto umirovljenika. Inače, prosječna mirovina u Sloveniji iznosi 688 eura, a plaća 1.328 eura, što znači da udjel mirovine u plaći iznosi visokih 51,8 posto. U Hrvatskoj, prosječ­na mirovina iznosi 342 eura, plaća 915 eura, a udjel iznosi svega 37,4 posto, te smo nakon Irske najgori u Europi po relativnoj vrijednosti mirovine. To dovoljno govori o odnosu hrvatskih vlasti prema umirovljenicima.

Hrvatska čista nula

     Dakle, iako slovenski umirovljenici imaju puno bolji standard od hrvatskih, tamošnja Vlada smatra da im se u ovoj krizi mora dodatno novčano pomoći. Istog je mišljenja i srpska Vlada, koja ima skromniji budžet, ali je svejedno najavila novi paket pomoći, prema ko­jem će svi punoljetni građani Srbije u svibnju dobiti po 30 eura, po 30 eura u studenom, a umirovljenicima će dodat­no biti isplaćeno 50 eura. Dakle, srpski umirovljenici će nakon prošlogodišnjih 135 eura, u ovoj godini dobiti novih 110 eura pomoći, a slovenski umirovljeni­ci s najmanjim prihodima 600 eura u dvije godine.

     Srpska prosječna mirovina iznosi 251 euro, a plaća 511 eura, ali je zato udjel mirovine u plaći 49,1 posto. I za kraj ponovimo, pomoć hrvatske Vlade tijekom pandemije umirovljenicima - nula. Smrtnost nikad veća. Jedina dobra stvar, izuzeće od plaćanja ovrha, trajala je šest mjeseci, no više ne vrijedi. Po­novno apeliramo na Vladu da se isplati solidarni dodatak umirovljenicima, koji će spasiti ljudske živote, jer ovo više nema smisla...

Igor Knežević

Komentari umirovljenika

     Na tematskoj Facebook stranici SUH-a Pokret protiv siromaštva starijih osoba objavljena je vijest kako će Srbija i ove godine podijeliti umirovljenicima solidarni dodatak. Komentari na tu vijest bili su očekivani: „Sva sreća da su toliko razvijeni pa mogu dati, nama će trebati duže vrijeme da shvatimo koliko dajemo državi, toliko i dobivamo", napisala je ironično Danica Lastavec iz Zagreba. „Točno svi su dobili po 100 eura pa i oni koji imaju devizne mirovine. Umi­rovljenici su dobili i pakete pomoći. U Hrvatskoj nitko ništa ne dijeli osim račune za režije", kazala je Nadica Ži- vojinović iz Samobora.

     „To je pohvalno i dokaz da oni misle o svojim umirovljenicima i ostalim gra­đanima, što kod nas nije slučaj. Nitko ne očekuje neke velike novce, ali je barem znak da se dalo koliko se može i da se misli na te ljude. Naši umirovlje­nici nisu dobili baš ništa, barem oni s najnižim mirovinama. Možda i našima proradi savjest pa nešto daju, ostaje za vidjeti", pomalo je optimistična Stoja Budiša Vuknić.

     „Neka, drago mi je. Zato bogata i plemenita Hrvatska NIŠTA", napisala je Žarka Jukić Peladić.

     „Nemojte biti„nepravedni", kako se ne dijeli u Hrvatskoj, pa onima s veli­kim plaćama smanjen je porez, njima će biti svaki mjesec udijeljeno 1.000 kn, zar to nije dovoljno?", napisala je sarkastično Ljerka Masnec.

     Treba li se tome nasmijati ili zaplakati?