UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

BORBENI UJEDINJENI UMIROVLJENICI

Pandemija povezuje udruge i stranke

 

     Predstavnici umirovljeničkih udruga su se od 7. veljače 2021. probili u medije sa žestokim protestiranjem protiv odluke Stožera Civilne zaštite da se cijepe osobe starije od 65 s AstraZenecinim cjepivom, stoga što su gotovo sve europske zemlje donijele odluku o obustavi cijeljenja tim cjepivom, jer nije dovoljno ispitano na sta­rijoj populaciji, a vjerojatno nije pouzdana zaštita od srednjeg oblika bolesti Covid-19, kao i drugih novih mutacija. Čak 20 zemalja je zapriječilo cijepljenje, dok je Hrvatska ostala pri masovnom cijepljenju tim najjef­tinijim i najjednostavnijim cjepivom koje se može čuvati i prevoziti na temperaturi običnog hladnjaka.

     Javnim priopćenjima su se redom po­bunile umirovljeničke udruge (Sindikat i Matica umirovljenika), ali i umirovljeničke političke stranke (redom Stranka umirov­ljenika i Hrvatska stranka umirovljenika). S ciljem snažnijeg pritiska na Vladu koja je arogantnom šutnjom otklonila odgovor umirovljenicima, Sindikat umirovljenika se ponudio biti domaćinom zajedničkoj konferenciji za novinare, koja je sazvana za 11. veljače 2021, a u kojoj je uz spomenute udruge i stranke sudjelovala i stranka BUZ.

     Kad se poziv za prvu ujedinjenu umirov­ljeničku presicu proširio medijima te završio u dnevnoj najavi Hine, započeli su raditi telefonski aparati. Ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović je večernjim pozivima organizirao ranojutarnji sastanak s premijerom kako bi s nekim predstavnicima udruga popričali prije njihove konferencije za novinare. Brzim dogovorom predsjednika SUH-a, MUH-a i HSU-a, premijeru, te ministrima Berošu i Aladroviću, predstavljena su tri aktualna pitanja o ograničavanju uporabe Astra- Zenecinog cjepiva do dobi od 65 godina, isplati Covid-19 dodatka umirovljenicima i mogućem oživljavanju besplatne dostave mirovine i nacionalne naknade poštom.

     Dužnosnici s druge strane stola su iska­zali očekivanje da umirovljenici ne pozovu na svojoj udruženoj presici umirovljenike da odbiju cijepljenje AstraZenecom, ali su prihvatili kao argumentirane njihove druge zahtjeve.

     Odmah s Markovog trga u zadnji tren se stiglo na najavljenu konferenciju s pet­naestak novinara i kamera, te uz direktni prijenos na N1, uz zaplavljeni prikaz Europe u kojoj je s izuzetkom Hrvatske i još dvije-tri zemlje odbijeno cijepljenje starije popula­cije. Petrović je kao domaćica zajedničkog istupa naglasila kako umirovljeničke udruge i stranke zagovaraju da se ljudi cijepe, te da se od Vlade zatražilo da preuzme od­govornost, pošto je dopustila pojedinim epidemiolozima da opravdaju naručivanje i masovno cijepljenje AstraZenecom, te da zastrašuju kako će se u slučaju odbijanja tog cjepiva načekati za drugo. Petrović je upitala političare hoće li provesti još jednu kampanju s cijepljenjem svojih roditelja AstraZenecom, nakon što su se oni cijepili Pfizerom?

     Ipak, dojam je novinara kako su umi­rovljenici nastupili s puno blažom retori­kom prema AstraZenecinom cjepivu, što zapravo nije točno, jer se i dalje zahtijeva najdjelotvornije i provjereno cjepivo za najranjiviju stariju populaciju, ali se Vladi prepušta odgovornost ako se cjepivo koje oni podržavaju ne pokaže dovoljno učin­kovitim. Međutim, ministru Berošu je, kako je više puta naglasio, glavni argument taj što je Europska agencija za lijekove odo­brila to cjepivo za sve starije od 18 godina, bez ikakvih posebnih ograda za starije od 65 godina, a takve ograde nije stavila niti Svjetska zdravstvena organizacija. Hrvat­ske vlasti, dakle, ne odustaju od namjere da u sklopu druge faze provedbe Naci­onalnog programa cijepljenja vakcinom AstraZeneca cijepe i populaciju iznad 65 godina. Jedina županija koja je izrijekom ograničila cijepljenje na do 60 godina je Primorsko-goranska.

     Predsjednik HSU-a Veselko Gabričević je detaljno obrazložio zajednički prijedlog svih umirovljenika o hitnoj isplati Covid dodatka, što bi iznosilo nešto više od mili­jardu kuna. Slične dodatke kako bi olakšali pandemijske muke građanima, a osobito umirovljenicima, uvele su sve zemlje u okruženju.„Možda se milijarda kuna čini puno, ali kad vidite kako su reagirale zemlje u Europi, ovo nisu cifre koje bi trebale obeshrabriti našu Vladu. Očekujemo da će ovo pitanje biti riješeno do 1. ožujka, osobito stoga jer će usklađivanje mirovina biti jedva više od nule", poručio je Gabričević. Novinare je zanimalo zbog čega su smanjili prethodno traženi iznos, na što je odgovorio kako su zajedno sa Sindikatom i Maticom umirov­ljenika usuglasili stavove glede zahtjeva da umirovljenici koji imaju mirovine do 2.710 kuna (linija siromaštva!) da oni dobiju Covid dodatak od 150 eura. Takvih je u RH 807 tisuća. Sljedeća kategorija umirovljenici su od 2.710 do 5.000 kuna mirovine, njih je oko 244 tisuće, oni bi dobili po 100 eura. Samci koji imaju preko 5.000 kuna, njih oko 7.200, oni dobili bi po 50 eura.

     Predsjednica Matice umirovljenika Hrvat­ske Višnja Fortuna govorila je o mogućem ponovnom uspostavljanju dostave mirovine poštom koje je ukinuto od 1.1.2014. godine, a također o uvođenju dostave nacionalne naknade putem pošte.

      "Ima nepokretnih starijih osoba, umi­rovljenika koji žive na visokim katovima bez lifta ili u ruralnim područjima, gdje je teško otići do pošte ili banke, a pogotovo u pandemijskoj godini kada se mnogi ne usude otići van. Premijer je dao odmah zadatak da se to ispita, a naše su informacije da bi to koštalo manje od 80 milijuna kuna. Mi smo na neki način shvatili da će to jako brzo krenuti. Ne sutra, ali onim umirovljenicima kojima je to potrebno treba se omogućiti dostava mirovine poštom".

      Prva ujedinjena umirovljenička presica je izazvala veliku pozornost medija, iako i primjedbe kako nije bila dovoljno oštra i sveobuhvatna. Teški položaj većine umi­rovljenika doista pretpostavlja borbeniji nastup umirovljeničkih predstavnika, a za ponadati se da će se to desiti u nastavku suradnje.