UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

POVJERENIŠTVO SUH-A ZAGREB

Četiri uspješne godine

     Udvorani Radničkog doma u Zagrebu 11. prosinca 2020. održana je Izvje- štajno-izborna skupština Povjereništva SUH-a Zagreb. Unatoč pandemiji koronavi- rusa prisutni su bili svi delegati 17 aktivnih podružnica u gradu Zagrebu. Dosadašnja predsjednica Biserka Budigam pozdravila je sve okupljene na početku te istaknula kako je zadovoljna radom Povjereništva u protekle četiri godine. Održana je i minuta šutnje za sve preminule članove.

Okupljenima se obratila i predsjednica

     SUH-a Jasna Petrović koja je naglasila da je unatoč teškim pandemijskim uvjetima SUH uspio odraditi jako puno u ovoj godini, nabrojivši brojne inicijative koje je uputio ministarstvima i Vladi, a veliki uspjeh je što se izborio da se vlasništvo nad domovima za starije prebaci sa HZMO-a na županije, jer je riječ o oko dvije i pol milijarde kuna vrijednosti nekretnina, čime će se omogućiti proširenje kapaciteta tih domova. Također, nakon dugotrajne borbe umirovljeničkih

udruga, povećan je cenzus za besplat­no dopunsko zdravstveno osiguranje te je uvedena nacionalna naknada za starije osobe koje nisu ispunile uvjete za mirovinu, a u tijeku su i pregovori s Vladom putem Nacionalnog vijeća o redefiniranju obiteljske mirovine. Svih tih uspjeha ne bi bilo bez Biserke Budi- gam, koja je kao potpredsjednica SUH-a bila od izuzetne pomoći, a nastavit će taj posao do izborne skupštine SUH-a.

     Najvažnija točka skupštine bio je izbor novog vodstva. Za predsjednika Povjereništva velikom većinom izabran je Stevo Živčić iz podružnice Studentski grad, koji je dobio 15 glasova delegata, dok je protukandidat Željko Orlović dobio dva. Vesna Bečić jednoglasno je izabrana za zamjenicu predsjednika.

Povjereništvo je jednoglasno podržalo kandidaturu Ante Kuprešaka za novog pred­sjednika SUH-a na izbornoj skupštini koja će se održati na proljeće, zatim Snježane Živčić za članicu Predsjedništva SUH-a, te Vesne Bečić za potpredsjednicu SUH-a za regiju Sjever.

     Na kraju sjednice Biserka Budigam je kazala: „Svi ste mi u dobrom sjećanju ostali, nadam se da ću i ja vama ostati u dobrim uspomenama. Ako je nekad bilo nekih stresnih i napetih situacija ispričavam se. Želim vam svima puno uspjeha“. Svi delegati dobili su prigodne poklone na kraju te je uslijedila zakuska.

Igor Knežević