UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

POGLED PREKO GRANICE

Nasljeđivanje obiteljske mirovine u Europi

     Prema posljednjim podacima HZMO-a, u Hrvatskoj postoji 216.405 korisnika obiteljskih mirovina, čija prosječna mirovina iznosi mizernih 2.089 kuna. To je gotovo 500 kuna manje od prosječne mirovine u RH (2.561 kuna) te više od 600 kuna ispod linije siromaštva (2.710 kuna). Većina, točnije 93 posto korisnika obitelj­skih mirovina su žene. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da siromašna svaka druga osoba starija od 65 godina koja živi sama. Smrću partnera 200 tisuća žena tako je osuđeno na životarenje i pre­življavanje s malom mirovinom. I k tome, ali to je posve druga priča, nemaju pravo niti na rad uz mirovinu.

     Na problem niskih obiteljskih mirovi­na umirovljeničke udruge već godinama ukazuju vladajućima i traže redefiniranje modela. Vlada je konačno dala zeleno svjetlo, bolje rečeno osigurala je novac iz EU, te je u novom Programu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na prvo mjesto stavljena rasprava o redefiniranju modela obiteljske mirovine, a imenovana je i uskoro započinje s radom Radna sku­pina za izradu novog modela obiteljske mirovine.

     Sadašnji korisnici obiteljske mirovine primaju 70 posto iznosa mirovine premi­nulog. Prijedlog umirovljeničkih udruga je da preživjeli partner može birati dobiti 85 posto mirovine preminulog ili zadržati svoju mirovinu i k tome npr. 20 do 50 posto mirovine preminulog. Riječ je o modelu koji se temelji na sličnim modelima u razvijenim zemljama poput Austrije, Njemačke, Italije i susjedne Slovenije. Stoga smo odlučili provjeriti kakav model obiteljskih miro­vina imaju te četiri zemlje. U Hrvatskoj tzv. obiteljsku mirovinu ostvaruje osoba koja do smrti bračnog partnera navrši 50 godina, odnosno najmanje 45 godina, ali onda čeka na početak primanja mirovine do navršenih 50 godina. Umirovljeničke udruge drže da je uputno tu dob, s obzirom na produljenje životnog vijeka (osobito žena), pomaknuti na najmanje 50, odnosno 55 godina života.

Slovenski model

     Uvjet za stjecanje obiteljske mirovine u Sloveniji jest da ste navršili 57 godina života u trenutku smrti partnera ili još niste navršili 57 godina, već ste navršili 52, ali ćete morati čekati do 57 godine da vam se krene isplaćivati mirovina. Kao i u Hrvatskoj, preživjeli partner ima pravo na 70 posto mirovine preminulog, međutim u Sloveniji imaju opciju izbora da zadrže vlastitu mirovinu i dobiju do 15 posto obi­teljske mirovine, s tim da taj iznos ne smije prelaziti 11,7 posto minimalne (najniže) mirovinske osnovice.

     Zakon također ograničava ukupan iznos isplate vlastite i dijela obiteljske mirovine, koji može iznositi najviše do starosne mirovine muškarca za 40 godina staža. Gornja grani­ca za dobivanje dijela obiteljske mirovine iznosi 106,80 eura, a ukupna isplata vlastite i dijela obiteljske mirovine ne smije prijeći 2.135,91 euro, čime se zapravo ograničava pravo na obiteljsku mirovinu za one koji imaju visoke mirovine.

Austrijski model

     U Austriji pravo na obiteljsku mirovinu na neograničeno vrijeme ima osoba koja je s preminulim imala dijete ili bila najma­nje 10 godina u braku/partnerskoj vezi, a ako ispuni te uvjete u mirovinu može već sa 35 godina života. U suprotnom, obi­teljska mirovina je ograničena na dvije i pol godine. Austrijanci su se zaštitili od prijevara, pa tako u slučaju da je preminuli već primao mirovinu u trenutku sklapa­nja braka, preživjeli će pravo na obiteljsku mirovinu ostvariti samo ako je brak trajao najmanje 3 godine, s tim da razlika između supružnika nije veća od 20 godina, zatim ako je razlika od 20 do 25 godina brak je morao trajati najmanje 5 godina, a ako je iznad 25 godina razlika brak je morao trajati najmanje 10 godina. Time se štiti starije od prijevara.

     Preživjeli ima pravo na svoju mirovinu i onu preminuloga u rasponu od 0 do 60 posto, ako zbroj obje mirovine nije veći od 2.031 euro i to na temelju posebne formule u kojoj se gledaju prihodi obaju supružnika u posljednje dvije godine prije smrti (iznimno četiri godine, ako je premi­nuli bio nesposoban za rad zbog bolesti ili nezaposlen u zadnje dvije godine).

Formula je sljedeća: 70 – (30 x (miro­vina preživjelog/mirovina preminulog)). Primjerice, da su oba supružnika primala identičan iznos, primjerice 1.000 eura, tada bi rezultat formule bio 70 – (30 x (1.000/1.000)) = 70 - 30 = 40. Preživjeli supružnik bi dakle dobio 40 posto mirovine preminulog.

Njemački model

     Pravo na obiteljsku mirovinu u Njemač­koj od 2012. godine imaju osobe starije od 45 godina, s tim da će se postupno do 2029. godine ta granica podići na 47 godina, zatim osobe koje su brinu o djetetu do navršene 18. godine života i osobe smanjene sposobnosti za rad. U tim slučajevima preživjeli partner dobiva 55 posto mirovine preminulog, bez obzira prima li ili ne vlastitu mirovinu.

Talijanski model

     I Talijani mogu uz zadržavanje vlastite dobiti i do 60 posto mirovine preminulog partnera. Točan iznos ovisi o visini dohot­ka preživjelog. U slučaju da preživjeli ima godišnje prihode triput veće od godišnje minimalne mirovine, tada se od utvrđenog iznosa obiteljske mirovine (od 60 posto preminulog) ta mirovina umanjuje za još 25 posto. Ako su mu prihodi četiri puta veći, tada se iznos umanjuje za 40 posto, a ako su veći od pet puta tada se iznos umanjuje za 50 posto.

     Kada bi taj model prenijeli na Hrvatsku, i zamijenili minimalnu mirovinu koja ne postoji u našoj zemlji, s najnižom mirovinom koja u ovom trenutku za 15 godina staža iznosi 1.041,30 kuna, tada bi primjerice osoba koja ima triput veće prihode od naj­niže mirovine (3.123,90 kuna mjesečno) od preminulog supružnika koji je imao npr. 2.500 kuna mirovinu dodatno dobila 1.125 kuna mirovine. Naime, 60 posto od 2.500 kuna iznosi 1.500 kuna, a taj bi se iznos umanjio još za 25 posto. Ovaj model ima potencijala za biti primijenjen u Hrvatskoj.