UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

  

NACIONALNO VIJEĆE USVOJILO PROGRAM RADA

 Borba za prava umirovljenika se nastavlja

     Na 1. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održane 13. studenog 2020. godine putem videokonferencije su­djelovalo je dvadesetak sudionika iz ministarstava mirovinskoga sustava, socijalne politike, financija i zdrav­stva, predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i šest predstavnika umirovljeničkih udruga, Sindikata umirovljenika i Matice.

     Glavna tema prve sjednice je bilo predstavljanje i usvajanje Programa rada Nacional­nog vijeća za umirovljenike i starije osobe za razdoblje

  1. -2024., a koji su izlaga­li svi članovi umirovljeničkih udruga, detaljno obrazloživši svoje prijedloge. Ovo je prvi put da su umirovljenici sami predložili četverogodišnji program rada, ma koliko on dijelom bio utopistički.

     U Programu je na prvom mjestu rasprava o redefiniranju modela obiteljske mirovine i proširenju kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice

punog radnog vremena, a predstavnici umirovljeničkih udruga su članovi radne skupine koja uskoro započinje s radom. Predviđeno je da bi se model trebao razraditi do četvrtog kvartala 2021. go­dine. Prijedlog umirovljeničkih udruga je na tragu modela Austrije, Njemačke i Slovenije, a to je da preživjeli partner može birati između opcije da dobije 85 posto mirovine preminuloga ili zadržati svoju mirovinu i dobiti npr. 20 do 50 posto mirovine preminuloga.

Ujednačiti pravo na rad

     Druga na redu je rasprava o Na­crtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, u okviru kojega bi se ra­spravilo o mogućnosti promjene modela usklađivanja mirovina u korist punog iznosa povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, te o proširenju mogućnosti rada uz istodobnu isplatu mirovine za obiteljske umirovljenike, kao i ujedna­čiti pravo na rad za sve umirovljenike (puno radno vrijeme uz obustavu pola mirovine ili pola radnog vremena bez obustave mirovine). K tome traži se mogućnost isplate najniže mirovine za vrijeme zaposlenja.

     Posebno je važan zahtjev za prvu godinu rada Nacionalnog vijeća za pro­mjenu zakona kojom bi se omogućila retroaktivna isplata dodanog staža svim ženama/uzdržavateljima od po šest mjeseci po djetetu, a ne samo novou- mirovljenima. Umirovljeničke udruge inzistiraju i na dostavi mirovina i nacio­nalne naknade po zahtjevu putem pošte, zbog sve više izoliranih i nepokretnih korisnika. Također se predlaže razmatranje mogućnosti prevođenja prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu po ispunjenju uvjeta. No, umirovljeničke udruge posebno zanima razmatranje učinkovitosti II. mirovinskog stupa, jer su sklone njegovoj transformaciji u do­brovoljni stup, kako je to učinjeno u većini europskih zemalja. Umirovljeničke udruge prihvaćaju razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, ali bez poticaja od strane države.

Pravobranitelj za starije?

     Umirovljeničke udruge su zatražile da budu uključene u radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi te u skupinu za izradu Strategije socijalne skrbi za starije oso­be, te da se uvede status njegovatelja za starije osobe i za članove obitelji, kako je predviđeno još prošlom Strategijom. Poseb­no se inicira ukidanje obveze baka i djedova za plaćanje ali­mentacije za unuke, jer sve je više slučajeva prebacivanja tereta na leđa starih s niskim mirovinama.

     Traži se i propisivanje strožih kriterija za obiteljske domove te decentralizacija i jačanje socijalne inspekcije te uvođenje civilnog nadzora. Umirovljenici traže i da se u budući Zakon o zdravstvenoj zaštiti očuva model javnog zdravstva, a

     Zakon o zdravstvenom osiguranju uvede i predstavnike umirovljenika u Upravno vijeće HZZO-a. Umirovljenici traže i povećanje cenzusa za besplatno zdravstveno osiguranje na razinu linije siromaštva (2.710 kuna).    Zahtijeva se i povećanje osobnog odbitka na mirovinu na 5.000 kn, kao i ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto. Predloženo je i više drugih prijedloga, poput ukidanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te dodatnog normiranja ugovora o doživotnom uzdržavanju, zatim otvaranje mogućnosti uspostave ureda pravobranitelja za osobe starije životne dobi te izrada Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi.