UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

  

NACIONALNO VIJEĆE USVOJILO PROGRAM RADA

 Borba za prava umirovljenika se nastavlja

     Na 1. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održane 13. studenog 2020. godine putem videokonferencije su­djelovalo je dvadesetak sudionika iz ministarstava mirovinskoga sustava, socijalne politike, financija i zdrav­stva, predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i šest predstavnika umirovljeničkih udruga, Sindikata umirovljenika i Matice.

     Glavna tema prve sjednice je bilo predstavljanje i usvajanje Programa rada Nacional­nog vijeća za umirovljenike i starije osobe za razdoblje

  1. -2024., a koji su izlaga­li svi članovi umirovljeničkih udruga, detaljno obrazloživši svoje prijedloge. Ovo je prvi put da su umirovljenici sami predložili četverogodišnji program rada, ma koliko on dijelom bio utopistički.

     U Programu je na prvom mjestu rasprava o redefiniranju modela obiteljske mirovine i proširenju kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice

punog radnog vremena, a predstavnici umirovljeničkih udruga su članovi radne skupine koja uskoro započinje s radom. Predviđeno je da bi se model trebao razraditi do četvrtog kvartala 2021. go­dine. Prijedlog umirovljeničkih udruga je na tragu modela Austrije, Njemačke i Slovenije, a to je da preživjeli partner može birati između opcije da dobije 85 posto mirovine preminuloga ili zadržati svoju mirovinu i dobiti npr. 20 do 50 posto mirovine preminuloga.

Ujednačiti pravo na rad

     Druga na redu je rasprava o Na­crtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, u okviru kojega bi se ra­spravilo o mogućnosti promjene modela usklađivanja mirovina u korist punog iznosa povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, te o proširenju mogućnosti rada uz istodobnu isplatu mirovine za obiteljske umirovljenike, kao i ujedna­čiti pravo na rad za sve umirovljenike (puno radno vrijeme uz obustavu pola mirovine ili pola radnog vremena bez obustave mirovine). K tome traži se mogućnost isplate najniže mirovine za vrijeme zaposlenja.

     Posebno je važan zahtjev za prvu godinu rada Nacionalnog vijeća za pro­mjenu zakona kojom bi se omogućila retroaktivna isplata dodanog staža svim ženama/uzdržavateljima od po šest mjeseci po djetetu, a ne samo novou- mirovljenima. Umirovljeničke udruge inzistiraju i na dostavi mirovina i nacio­nalne naknade po zahtjevu putem pošte, zbog sve više izoliranih i nepokretnih korisnika. Također se predlaže razmatranje mogućnosti prevođenja prijevremene starosne mirovine u starosnu mirovinu po ispunjenju uvjeta. No, umirovljeničke udruge posebno zanima razmatranje učinkovitosti II. mirovinskog stupa, jer su sklone njegovoj transformaciji u do­brovoljni stup, kako je to učinjeno u većini europskih zemalja. Umirovljeničke udruge prihvaćaju razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, ali bez poticaja od strane države.

Pravobranitelj za starije?

     Umirovljeničke udruge su zatražile da budu uključene u radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi te u skupinu za izradu Strategije socijalne skrbi za starije oso­be, te da se uvede status njegovatelja za starije osobe i za članove obitelji, kako je predviđeno još prošlom Strategijom. Poseb­no se inicira ukidanje obveze baka i djedova za plaćanje ali­mentacije za unuke, jer sve je više slučajeva prebacivanja tereta na leđa starih s niskim mirovinama.

     Traži se i propisivanje strožih kriterija za obiteljske domove te decentralizacija i jačanje socijalne inspekcije te uvođenje civilnog nadzora. Umirovljenici traže i da se u budući Zakon o zdravstvenoj zaštiti očuva model javnog zdravstva, a

     Zakon o zdravstvenom osiguranju uvede i predstavnike umirovljenika u Upravno vijeće HZZO-a. Umirovljenici traže i povećanje cenzusa za besplatno zdravstveno osiguranje na razinu linije siromaštva (2.710 kuna).    Zahtijeva se i povećanje osobnog odbitka na mirovinu na 5.000 kn, kao i ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto. Predloženo je i više drugih prijedloga, poput ukidanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te dodatnog normiranja ugovora o doživotnom uzdržavanju, zatim otvaranje mogućnosti uspostave ureda pravobranitelja za osobe starije životne dobi te izrada Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi.