UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

 

INICIATIVA SUH-a I MUH-a VLADI RH

Po hitnom postupku ograničite ovrhe za djedove i bake

„Poštovani,

Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske u uvjetima kad je 61 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna, a svaki treći umirovljenik u riziku siromaštva, protivimo se  da se u članku 173. Ovršnog zakona propisuje obveza plaćanja tri četvrtine mirovine djedova i baka za uzdržavanje njihovih unuka. Naime, stavak 2. tog članka treba promijeniti na način da za umirovljenike od ovrhe bude izuzeto tri četvrtine mirovine i za slučaj uzdržavanja.

U članku 173. stavku 2. Ovršnog zakona je propisano da:

„(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.“

U članku 173. stavku 3. zajedno sa stavkom 4. Ovršnog zakona je propisano da:

„(3) Prosječna netoplaća u smislu stavka 1. ovoga članka jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.“

Tako u Zakonu dolazi do izjednačavanja visine iznosa prosječne neto plaće isplaćene u Hrvatskoj (za lipanj 2020. iznosila je 6.774 kune) i mirovine koja svojom visinom ne prati prosječan iznos neto plaće isplaćene u Hrvatskoj (prosječna mirovina u lipnju iznosi 2.525 kuna, a od toga  650 tisuća umirovljenika ostvaruje manje od tog iznosa, a najnižu mirovinu prima četvrtina umirovljenika te ona u prosjeku iznosi manje od 1.700 kuna) čime se umirovljenici dovode na prosjački štap jer im se može ustegnuti tri četvrtine mirovine koja je i ovako preniska gledajući europske zemlje. Time proizlazi da bi na slučaju prosječne mirovine umirovljeniku nakon ovrhe preostalo samo 631,25 kuna. Sve je više takvih slučajeva zbog otežanih ekonomskih uvjeta i smanjene zaposlenosti, a priznat ćete da se od takvog iznosa ne može preživjeti. Napominjemo da je takvo zakonsko rješenje uvedeno za Kukuriku vlade.

Prijedlog rješenja je da se radiprisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta uvede ograničenje za uzdržavanje unuka od strane bake i djedova na način da im se usteže samo do jedne četvrtine mirovine.

Apeliramo da se naša Inicijativa uzme u razmatranje u tekućim izmjenama Ovršnih zakona i da se sačuvaju i onako niske mirovine od daljnjeg smanjenja te da se država aktivnije uključi u rješavanje pitanja uzdržavanja djece, a ne oslanjajući se na umirovljenike jer oni imaju „sigurne“ prihode. Možda sigurne, ali svakako preniske.  MOLIMO HITNO POSTUPANJE“, stoji u zajedničkoj inicijativi koja je 20. studenog 2020. godine upućena Vladi RH, a koju potpisuju predsjednica SUH-a Jasna Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.