UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

 

INICIATIVA SUH-a I MUH-a VLADI RH

Po hitnom postupku ograničite ovrhe za djedove i bake

„Poštovani,

Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske u uvjetima kad je 61 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna, a svaki treći umirovljenik u riziku siromaštva, protivimo se  da se u članku 173. Ovršnog zakona propisuje obveza plaćanja tri četvrtine mirovine djedova i baka za uzdržavanje njihovih unuka. Naime, stavak 2. tog članka treba promijeniti na način da za umirovljenike od ovrhe bude izuzeto tri četvrtine mirovine i za slučaj uzdržavanja.

U članku 173. stavku 2. Ovršnog zakona je propisano da:

„(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.“

U članku 173. stavku 3. zajedno sa stavkom 4. Ovršnog zakona je propisano da:

„(3) Prosječna netoplaća u smislu stavka 1. ovoga članka jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.“

Tako u Zakonu dolazi do izjednačavanja visine iznosa prosječne neto plaće isplaćene u Hrvatskoj (za lipanj 2020. iznosila je 6.774 kune) i mirovine koja svojom visinom ne prati prosječan iznos neto plaće isplaćene u Hrvatskoj (prosječna mirovina u lipnju iznosi 2.525 kuna, a od toga  650 tisuća umirovljenika ostvaruje manje od tog iznosa, a najnižu mirovinu prima četvrtina umirovljenika te ona u prosjeku iznosi manje od 1.700 kuna) čime se umirovljenici dovode na prosjački štap jer im se može ustegnuti tri četvrtine mirovine koja je i ovako preniska gledajući europske zemlje. Time proizlazi da bi na slučaju prosječne mirovine umirovljeniku nakon ovrhe preostalo samo 631,25 kuna. Sve je više takvih slučajeva zbog otežanih ekonomskih uvjeta i smanjene zaposlenosti, a priznat ćete da se od takvog iznosa ne može preživjeti. Napominjemo da je takvo zakonsko rješenje uvedeno za Kukuriku vlade.

Prijedlog rješenja je da se radiprisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta uvede ograničenje za uzdržavanje unuka od strane bake i djedova na način da im se usteže samo do jedne četvrtine mirovine.

Apeliramo da se naša Inicijativa uzme u razmatranje u tekućim izmjenama Ovršnih zakona i da se sačuvaju i onako niske mirovine od daljnjeg smanjenja te da se država aktivnije uključi u rješavanje pitanja uzdržavanja djece, a ne oslanjajući se na umirovljenike jer oni imaju „sigurne“ prihode. Možda sigurne, ali svakako preniske.  MOLIMO HITNO POSTUPANJE“, stoji u zajedničkoj inicijativi koja je 20. studenog 2020. godine upućena Vladi RH, a koju potpisuju predsjednica SUH-a Jasna Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.