UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

RASTE SIROMAŠTVO STARIJIH

Obrok od plastičnih boca

 

     Dok najveću stopu izloženosti siromaštvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja članica u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječ­noj plaći u Hrvatskoj (podaci za kolovoz 2020.) iznosi 38 posto, te je nakon Irske najgori u Uniji.

     U Europskoj uniji je godine 2019. 22.5 posto djece mlađe od 18 godina bilo izloženo riziku bijede, dok je siromaštvo prijetnja tek za 18 posto starijih od 65 godina. Takav europski trend i prosjek ne vrijedi za Hrvatsku.

     U listopadu 2020. godine Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je svoje izvješće „Pokaza­telji siromaštva i socijalne isključenosti u 2019. godini". U medijima je glavna vijest bila je da je posljednjih godina stopa rizika od siromaštva u neprekidnom padu. I dok je to istina gledajući cjelokupnu populaciju, podaci koje se odnose samo na starije od 65 godina, pričaju potpuno drukčioju priču. Naime, 2014. godine stopa ri­zika od siromaštva za tu populaciju iznosila je 23,1 posto, 2018. godine iznosila je 28,1 posto, da bi 2019. porasla na 30,1 posto.     Gledajući po spolu, 24,9 posto muškaraca i 33,6 posto žena starijih od 65 potonuli su u siromaštvo. Trendovi su jasni: siromaštvo u Hrvatskoj je sve više ženskog spola i starije dobi.

     Gledajući samo umirovljeničku populaciju, stopa rizika od siromaštva 2014. godine iznosila je 18,9 posto, 2018. godine 24,6 posto, a za prošlu godinu je narasla na 26,1 posto. DZS je ustanovio i novu liniju siromaštva, koja iznosi 2.710 kuna, što znači da više od 700 tisuća, od­nosno 61 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu nižu od tog iznosa. Prosječna miro­vina iznosi 2.560 kuna, no realniji pokazatelj je medijalna mirovina koja iznosi 2.330 kuna, odnosno 50 posto umirovljenika ima mirovinu nižu od tog iznosa.

Kava za ljudska prava

     O siromaštvu ugroženih skupina pa tako i starijih osoba bilo je govora na online događaju „Kava za ljudska prava - Utjecaj koronavirusa na najranjivije: Kako zaštititi socijalna prava?", koju je organizirao ured Pučke pravobraniteljice 20. listopada 2020. povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isklju­čenosti. Na „kavici" su sudjelovali i predstavnici umirovljeničkih udruga.

     „Stopa rizika od siromaštva starijih osoba porasla je s 28 na 30 posto. To je 20 tisuća novih siromašnih umirovljenika, a još je alarmantnij podatak za osobe koje žive same, jer je njih 50 posto u riziku od siromaštva'', kazala je Pučka pravobra- niteljica Lora Vidović.

     Tih 50 posto osoba starijih od 65 godina koje žive same su velikom većinom žene, koje imaju duži životni vijek, te su nakon smrti partnera ostavljene da preživljavaju sa svojom mirovinom, ili mizernom obiteljskom mirovinom, prema kojoj dobivaju 70 posto partnerove mirovine. Zbog toga Sindikat umirovljenika već godinama upozorava i zahti­jeva promjenu modela obiteljskih mirovina, a ova Vlada je pristala da se osnuje Radna skupina za preispitivanje modela obiteljskih mirovina. Umirovljeničke udruge će kroz nju pokušati ostvariti svoje zahtjeve, a to je da da osoba ima dvije opcije, da umjesto dosadašnjih 70 posto prima 85 posto mirovine preminulog supružnika, ili da uz svoju mirovinu prima i 20 do 50 posto mirovine premi­nulog supružnika, ovisno o visini prihoda koju ostvaruje. Vjerujemo li da je to moguće?

Vatrogasne mjere

     Renata Sabljar Dračevac, predsjednica Saborskog od­bora za zdravstvo i socijalnu politiku na„online kavi" je kazala kako Vlada želi unaprijediti sustav socijalne skrbi, pa je u pripremi novi zakon kojim bi se povećala visina i obuhvat korištenja socijalnih naknada te dostupnost so­cijalnih usluga, a Vlada je osigurala i dodatna sredstva za korisnike zajamčene minimalne naknade.

     Iako se na prvu čini da je riječ o pomaku, jer su se našla dodatna sredstva za najsiromašnije, riječ je zapra­vo o saniranju požara, buktinje siromaštva starijih koja je sve veća. Umjesto širenja socijalne pomoći, treba pronaći način kako povećati mirovine pa će se time i smanjiti broj socijalnih slučajeva.

     Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna je u svom obraćanju kazala kako se pomak defi­nitivno dogodio za starije od 65 koji nisu ostvarili pravo na mirovinu, a od 1. siječnja 2021. će primati nacionalnu naknadu u iznosu od 800 kuna mjesečno. No, zatim je navela i brojnu problematiku koja se tiče starijih osoba i umirovljenika, a koja je još više došla do izražaja tije­kom pandemije koronavirusa. Socijalna isključenost, pad standarda, zelenaški krediti, ugovori o doživotnom i do- smrtnom uzdržavanju, a posebno su, naglasila je Fortuna, nastradale osobe smještene u domovima za starije koje su bile u izolaciji, umirale od virusa, ali i umirale u požarima zbog nepažnje. Izrazila je nadu da će novi ministar kako je obećao osigurati dovoljan broj inspektora i da će se proširiti smještani kapaciteti.

Filet kao snoviđenje

     Predstavnik Sindikata umirovljenika Hrvatske Igor Kne­žević je pak kazao kako je trenutna formula usklađivanja mirovina loša te da će životni standard umirovljenika i dalje padati. Istaknuo je da je problem što Hrvatska nema nikakve ozbiljne strategije protiv siromaštva umirovljenika i starijih osoba, niti se to spominje u političkom javnom govoru kao relevantan prioritet. Znajući koliko će velik biti financijski udar na umirovljeničku populaciju zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, SUH i MUH su po­četkom travnja 2020. uputili otvoreno pismo hrvatskoj Vladi sa zahtjevom da se za vrijeme trajanja pandemije isplaćuje solidarni dodatak na mirovine umirovljenicima, no taj zahtjev je totalno ignoriran.

     Knežević je dodao kako je Hrvatska svoje krizne mjere usmjerila samo na pomoć ugroženim radnim mjestima, ne i umirovljenicima i starijim osobama, uz iznimku da su prihvatili da 50.000 umirovljenika bude izuzeto od plaćanja ovrha na šest mjeseci, što je, nažalost, završilo. Kakav je odnos države prema umirovljenicima govori i činjenica da potpore za očuvanje radnih mjesta nisu davane i za umirovljenike koji rade do polovice radnog vremena, zbog čega je u jeku korona krize broj zaposlenih umirovljenika pao za više od 600.

     Podaci DZS kažu kako je u prvih devet mjeseci ove godine hrana poskupila 2,4 posto (mirovine rasle 2,1 posto), s tim da je voće poskupilo 10,9 posto, meso 5,9 posto, mineral­na vodi i sokovi 3,6 posto, a kruh jedan posto. Po indeksu troškova života, Hrvatska je na ljestvici najskupljih zemalja skočila za 15 mjesta, s 56. na kojem je bila sredinom proš­le godine, na 41. mjesto među 135 zemalja sredinom ove godine. Zanimljivo je da     Hrvati plaćaju pileće filete, jaja i govedinu skuplje nego Nijemci, Česi, Slovenci, Finci, Kana­đani, Amerikanci.. .Po cijeni pilećih fileta smo šesti u svijetu, po cijenama sira domaće proizvodnje na 19. smo mjestu, po cijenama riže na 20. mjestu, jaja na 23., dok po cijenama govedine držimo 24. mjesto u svijetu. Sramota, Hrvatska!

     Jedino što se isplati jesti u Hrvatskoj je kruh, jer štruca od pola kilograma bijelog kruha košta 0,93 eura u prosjeku, te smo po toj cijeni na sredini ljestvice. Da je Marija An- toaneta živa možda bi Hrvatima poručila: „Pa što hoćete, ne morate jesti kolače, imate kruh". Zapravo, Vlada upravo tako i komunicira s hrvatskom javnošću, a starije osobe k tome i ignorira. Ostaje tek na obećanju kako će se mirovine nastaviti redovito isplaćivati, a siromaštvo starijih i dalje rasti. A obroci pribavljati od plastičnih boca i ostataka iz kontejnera.