UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ZAJEDNIČKA INICIJATIVA SUH-a i MUH-a

Tražimo novi način izračuna dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz mirovine

      „Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske upozoravaju i opetovano podsjećaju da je 2009. na snagu stupila izmjena Zakona o doprinosima, kojom je uveden dodatni doprinos za zdravstvo u iznosu od  jedan i tri posto mirovine, s time da viši iznos plaćaju umirovljenici s mirovinom iznad prosječne neto plaće u prvih osam mjeseci prethodne godine. Obvezu podmirenja doprinosa u iznosu od jedan posto za mirovine niže od prosječne plaće preuzela je država. Držimo da treba ukinuti takav dodatni doprinos od jedan i tri posto.

      Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom podnijeli su svojedobno udruga Branitelji Hrvatske iz Zagreba, Sindikat umirovljenika Hrvatske iz Zagreba, društvo Hrvatski umirovljenik iz Zagreba, Hrvatska stranka umirovljenika, te brojni građani, u nadi da će slučaj uspjeti osporiti na Ustavnom sudu, no sud je njihov prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu formalne suglasnosti s Ustavom odbacio. Branitelji su jedini uspjeli sa svojim zahtjevom, jer je političkom odlukom Vlada odlučila da se odredbe na njih neće primjenjivati, što držimo neosnovanim i diskriminatornim.

      Kako na uzastopne zahtjeve umirovljeničkih udruga za ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa nije bilo pozitivnog odgovora, to smo višekratno zatražili da se doprinos obračunava na razliku visine prosječne neto plaće u prvih osam mjeseci prethodne godine umjesto na cijelu mirovinu, o čemu smo kao nelogičnom rješenju  krajem prošle godine upozorili i premijera Plenkovića u prigodi pregovora za povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje.

      Ponavljamo taj zahtjev za novi način izračuna dodatnog zdravstvenog doprinosa samo na razliku iznad cenzusa od neto plaće, pa stoga apeliramo na Vladu Republike Hrvatske da pokaže socijalnu pravednost i uvaži zahtjeve umirovljeničkih udruga te da se dokine diskriminacija većine umirovljenika koji plaćaju doprinos od tri posto na iznos cijele mirovine, iako je umirovljenim braniteljima doprinos u cijelosti ukinut.

      Ustrajemo u našim zahtjevima osobito u ovim kriznim vremenima kada je umirovljenicima svaka kuna nužna, jer umirovljenici kao osobe starije životne dobi imaju i pojačane potrebe i troškove (hrana, lijekovi, potrepštine itd.)“, stoji u zajedničkoj inicijativi koja je 27. listopada 2020. godine upućena Vladi RH i Ministarstvu financija, a koje potpisuju predsjednica SUH-a Jasna Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.