UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

NIKAD NIJE KASNO POČETI 

Starite radosno s tjelovježbom

 

     Uglavnom zbog toga što se proces starenja smatra kao neka noćna mora, traganje za izvorom mladosti je sve­opći san. Svakako, razni aspekti procesa starenja potko­pavaju ili barem smanjuju izglede za vitalan, dug i zdrav život. Međutim, dok za neke starjeti znači ozljede, bolest i sporo umiranje, za druge ono može donijeti veselje i radost onog neuhvatljivog što se zove mudrost.

     Najviše upozorenja koja nam već godinama upućuju me­dicinski stručnjacije to da što smo više deblji, tim smo više skloni degenerativnim i kroničnim bolestima, kao što su še­ćerna bolest, srčana oboljenja i rak, ali i COVID-19. Važnost preventivnih mjera za očuvanje zdravlja potvrdili su i podržali medicinski krugovi. Još samo da su se stručnjaci malo više po­trudili i bolje educirali populaciju o ulozi tjelovježbe i ispravne prehrane u sprečavanju bolesti - puno se raznih patnji moglo izbjeći.

Recept za uspjeh

     Znanstvenici diljem svijeta stalno pružaju dokaze da tje­lovježba nije samo djelotvorna obrana protiv bolesti, nego i prirodna obrana od starenja. Aktivni stil života zaista je ključ za duži i zdraviji život. I budući da sjedeći način života i sta­renje donose sa sobom slabljenje elastičnosti kože, mišićne snage, koordinacije, opadanje stvaranja testosterona i slablje­nje funkcije tjelesnih stanica, što prije počnete nešto aktivno raditi, tim bolje za vas.

     Dr. George Sheehan, poznati američki kardiolog, obavio je ispitivanje u kojem je usporedio od 53 do 65 godina stare spor­taše, netrenirane muškarce iste dobi i trenirane mlade sporta­še. Aktivni sportaši pokazali su potrošnju kisika 20 do 30 posto veću nego što je bila kod netreniranih osoba. Istovremeno su pokazali pad te potrošnje od svega pet posto u 10 godina, što je skoro upola manje nego što je prosječni pad kod muškaraca starijih od 25 godina. Također, ti su muškarci imali potrošnju kisika koja je bila 50 posto veća nego kod onih koji su nekad bili trkači-šampioni, ali koji su prestali trenirati prije 20 godina.

Naporom do zdravlja

    Studije poput ove upućuju na sljedeće: nikad nije kasno početi se baviti sportsko-rekreativnim aktivnostima pa tako ni u starosti. Postoji mnogo toga što možete učiniti za sebe kako biste usporili proces starenja. Razumljivo, to zahtijeva napor. U stanovitom smislu to je taj napor koji nas održava zdravim, jer kad se dovoljno brinemo o tome da učinimo nešto pozitivno za svoje zdravlje, mi neizbježno činimo nešto pozitivno u vezi našeg životnog stila.

Godine koje prolaze mogu vas pretvoriti u krhku, slabašnu i neotpornu staru osobu ili, pak, mogu vas pretvorili u novu osobu, s puno kondicije. Na vama je da izaberete. Prema tome, zašto ne biste izabrali najviše koristi od onoga što imate i bili maksimalno zdravi i mladi za svoje godine.

dr. Ivo Belan