UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

KAKO NAUČITI SVOJA PRAVA

Ne budi žrtva prijevare

 

     UPravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske, koje je započelo s radom još davne 1999. godine, a od 2016. je upisano u Registar pružatelja primarne pravne pomoći, dnevno dolaze ili nazivaju starije osobe koje traže hitne savjete o svojim pravi­ma. Najčešće se pomoć traži prekasno, kad su pogreške već učinjene, potpisani štetni ugovori o dosmrtnom ili doživot­nom uzdržavanju. Da su znali svoja pra­va, da li bi drukčije postupili? Svakako bi, jer bi barem mogli birati ili osvijestiti što žele učiniti, koje su njihove potrebe i kako ih zaštititi. Pamtimo kako su, osim jednog člana obitelji koji navuče stariju osobu na potpisivanje npr. dosmrtnog ugovora, česti slučajevi davanja jedine nekretnine u zamjenu za smještaj u obi­teljskom domu. Toje naprosto gotovo svakidašnja praksa, krcata loših slučaje­va i tužnih posljedica.

Radionice u četiri grada

     Kako to spriječiti? Sindikat umirov­ljenika Hrvatske je to pokušao uz pot­poru Ministarstva za demografiju, obi­telj, mlade i socijalnu politiku projektom „Umrežavanje pravde za starije osobe", na način da je, među ostalim, kroz regi­onalne interaktivne radionice, održane u četiri grada, educirano 85 aktivista. Time su aktivisti pripremljeni za daljnji rad sa starijim osobama, kako bi pota­knuli osvješćivanje o njihovim pravima i obvezama, osobito glede ugovora o uzdržavanju.

     Održane su tako četiri regionalne interaktivne radionice Pravnog savjeto­vališta SUH-a u Zagrebu, Đakovu, Medulinu i Splitu u organizaciji tamošnjih podružnica SUH-a. Tema radionica su bili «Ugovori o doživotnom i dosmrt­nom uzdržavanju - Ima li alternative?«, a voditelji su bili pravni savjetnici Ante Kuprešak i Sunčica Polovina Jurca.

     Svaka interaktivna radionica je uključivala projekciju prezentacije koja je sadržavala osnovne podatke o temi radionice, razlikovanje ugovora o do- smrtnom i doživotnom uzdržavanju, prikaz slučajeva iz prakse i prikaz alter­nativa sklapanju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Radionice su izvođene na način da su prisutni mogli u svako doba postaviti pitanje vezano za tematiku radionice, iznijeti svoja zapa­žanja i davati prijedloge, odnosno kon­cipirane na način da potakne raspravu. Uz niz pitanja o ugovorima o uzdržava­nju, pravni stručnjaci su odgovarali i na opća pravna pitanja zainteresiranih.

Ideje za daljnje inicijative SUH-a

Za svaku radionicu je ispunjena lista prisutnih i podijeljeni su evaluacijski listići koje su prisutni anonimno popu­njavali, a zagrebački i splitski sudionici su radionicama dali ocjenu 4,8, dok su đakovački dali 4,6, a medulinski - 4,5. Visoke ocjene za visok stupanj zadovolj­stva dvosatnim radom!

     Bilježena su pitanja prisutnih i na temelju neposrednog kontakta i pre­gledom evaluacijskih listića utvrđeni su glavni prijepori i nedoumice koje se tiču projektne teme, a koji će poslužiti u izra­di i razradi daljnjih aktivnosti i inicijativa SUH-a prema nadležnim institucijama, a sve u cilju poboljšanja položaja umirov­ljenika i osoba starije životne dobi.

     Uz interaktivne radionice izrađenje edukativni letak informativnog karakte­ra u 10.000 primjeraka kojim se upućuju građani starije životne dobi na kontakte Pravnog savjetovališta SUH-a u vezi s potpisivanjem ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

     Projektom je zbog pandemije koronavirusom i prostornih mogućnosti domaćina sudjelovalo 85 osoba u če­tiri grada neposredno na radionicama; 1.000-1.500 osoba podjelom letaka te kroz umirovljeničke medije još preko desetak tisuća osoba. U sklopu projekta tiskani su članci u mjesečniku SUH-a „Glas umirovljenika" u kojima je obrađi­vana tematika projekta i popraćen pri­kaz održanih radionica.

Uspješno ostvaren cilj

      Projektom je ojačan i rad Pravnog savjetovališta SUH-a, što je provede­no zapošljavanjem mlade pravnice na određeno vrijeme. Ostvarena je i pre­poznatljivost u medijima, zahvaljuju­ći objavljivanju članaka u mjesečniku Glasa umirovljenika u sklopu projekta, na web stranici Sindikata umirovljenika Hrvatske te tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba te se na taj način unaprijedila kvaliteta života starijih osoba, stvoreni su predu­vjeti za informiranje i podizanje razine svijesti o pravima starijih osoba osobito glede raspolaganja imovinom.

     Cilj ovog projekta je ispunjen jer se postigla veća informiranost i upućenost starijih osoba i članova obitelji u njiho­va prava; bolja informiranost javnosti o potrebi zaštite i sprječavanja prijevara, zloporabe, zanemarivanja i zlostavljanja starijih osoba, što je vidljivo iz evaluacij­skih listića u kojima su sva četiri grada obuhvaćena projektom sudionici s od­ličnom ocjenom ocijenili korisnost radi­onice, prezentaciju glavne teme, ideju projekta, mogućnost neposrednog od­govora na pitanja te pokazali zaintere­siranost da sudjeluju na novoj radionici/ tribini SUH-a. Ipak, to je tek mali korak u velikim potrebama za informiranjem i edukacijom o ugovorima o uzdržavanju i mogućim zlouporabama.

Sunčica Polovina Jurca