UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

PLAĆANJE TV PRETPLATE

HRT-ova socijalna neosjetljivost

     U javnosti je nedavno odje­knula vijest da gospođa Miljka Didulica, 91-godišnjakinja iz okolice Sunje, za pristojbu HRT-u daje punih 80 kuna, iako prima mi­rovinu od samo 723,98 kuna. Na­kon smrti muža Miljka je uz pomoć nećakinje odlučila pretplatu s po­kojnog supruga prebaciti na sebe. Saznala je da umirovljenici koji pri­maju do 1.500 kuna mirovine imaju pravo na plaćanje polovice iznosa pretplate, uz uvjet da su do 12. li­stopada 2015. godine bili eviden­tirani kao pretplatnici. No, HRT je prvotno odbio njezin zahtjev, na­vodeći da ona nije bila evidentira­na kao pretplatnik do navedenog datuma, već je to bio njezin muž.

     Pritisak medija i javnosti urodio je plodom te je HRT ipak odlučio prepoloviti pretplatu baki Miljki. Na naš upit iz HRT-a su brzo odgo­vorili i poslali objašnjenje u kojem piše da radi potpune informiranosti i istine, važno je navesti kako je Miljkin suprug, iako je imao pravo na povlaštenu pretplatu to nikad nije zatražio pa tako niti ostvario. Dakle, mnogi umirovljenici ni ne znaju da imaju pravo na tu povla­sticu, a HRT ih neće na to upozoriti, već to moraju otkriti sami i poslati zahtjev HRT-u.

     U dopisu su nam s HRT-a na­pisali i kako oni pod obveznikom plaćanja tv pretplate smatraju cije­lo kućanstvo, tako da nakon smrti obveznika, pravo na povlaštenu pretplatu ima i supružnik, uz uvjet da ima mirovinu do 1.500 kuna i ako je kućanstvo bilo u HRT-ovoj evidenciji pretplatnika do 12. listo­pada 2015. godine. Tako da će baki Miljki kad dostavi dokaze odobriti povlasticu. No, ostaje pitanje zašto su onda prvi put odbili bakin za­htjev. I zašto su uopće uveli uvjet prethodnog statusa pretplate do točlno određenog datuma. Zato smo poslali i novi upit u kojem smo pitali je li baka Miljka bila iznimka ili su svi ovakvi slučajevi pozitivno riješeni, na što još nismo dobili od­govor niti pet dana nakon posla­nog upita.

Igor Knežević