UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

ZAŠTO MIROVINE NE DOSTAVLJATE (I) POŠTOM

Halo, ministre Aladroviću!

 

     Bivši ministar mirovinskog sustava Mirando Mrsić bit će zapamćen i kao Superhik: oduzimao je siromašnima, da bi poklonio bogatima. Tako je svima umirovljenima nakon 1.1.2014. uki­nuo pravo na besplatnu dostavu mirovina poštom i preselio ih u zagrljaj banaka. U dogovoru s    Hrvatskom poštanskom bankom i Hrvatskim poštama je ipak uveo mogućnost dostave mirovine uz nakna­du od 10 kuna i jedan posto cjelokupne mirovine, što za prosječnu mirovinu od 2.525 kuna iznosi 35 kuna naknade.

     Brojne zahtjeve Sindikata umirovlje­nika da se omogući besplatna dostava mirovina poštom barem onima koji su invalidi, teže hodaju, žive u mjestima bez bankomata, pošte i banke udaljene su im desetak kilometara ili stanuju na visokim katovima bez lifta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je naprosto igno­riralo. Valjda je obećanje dano bankama nemoguće povući i nakon promjene vlasti?!

Ni korona ne otapa ledena srca

     I onda je došla korona i zabranilo se čak i hodajućim umirovljenicima prošetavanje izvan doma i gomilanje u redovima pred bankama na dan isplate mirovina. Umirovljeničke udruge Sindikat i Matica su odmah uputile hitnu inicijativu Hrvatskom zavodu za miro­vinsko osiguranje za izvanrednu dostavu mirovina poštom onima koji to zatraže. I gle, eto odgovora novog ravnatelja Ivana Serdara u kojem predlaže da se umirovljeničke udruge same direktno obrate bankama i zamole ih da one organiziraju dostavu mirovina poštom. Parodija! Dečki su srca kruta.

     U doba korone usvaja se 18. svibnja 2020. Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Primjena kreće od 1.1.2021. No, u javnom savjetovanju o tom zakonu odbijeni su zahtjevi umirovljeničkih udruga da se omogući i besplatna dostava bijedne socijalne naknade od 800 kuna putem pošte. A zna se tko je „ciljana grupa" te naknade, većinom bakice sa sela, iz zabiti, s periferija. Ipak, ni koronavirus nije jači od banaka i ledenog srca institucija.

Pozatvarali200poštanskih ureda

     Jedina banka koja je u korona-doba uvela dosta­vu mirovina putem pošte bez naknade je Hrvatska poštanska banka, koja to jamči samo svojim klijen­tima. Interes je vrlo mali jer većina umirovljenika nije upoznata s takvom mogućnosti. Hrvatske pošte pak naglašavaju kako niti jedna druga banka nije pokazala interes za takav oblik suradnje.

     No, manje je poznato da su sa 30.3.2020. Hrvat­ske pošte privremeno (ili trajno?) zatvorile čak 189 poštanskih ureda diljem Hrvatske. Dakle, čak i oni koji bi se unatoč ukidanju velikog broja linija javnog

prijevoza nekako dovukli do pošte da podignu mi­rovinu, sada moraju prvo provjeriti da li ured uopće radi. U takvim uvjetima, kad je javni i međugradski prijevoz bitno smanjen, poštanski uredi pozatvarani, a banke baš briga da li netko podiže mirovine, do­ista pitanje vraćanja prava na mogućnost dostave mirovina poštom postaje životno pitanje.

Nova inicijativa - Stožeru

     Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra da to ne treba ostaviti na volju bankama, već osigurati kao zakonsko pravo svim umirovljenicima, pa sto­ga ovih dana ponovno postavljaju isti zahtjev, u kojem već godinama imaju i veliku podršku Pučke pravobraniteljice. Svoju inicijativu za izvanrednu mjeru moguće besplatne dostave mirovina poštom sUh je uputio Stožeru civilne zaštite RH, te i na ruke resornog ministra Josipa Aladrovića. Halo, čujete li glas potrebitih?

     Eto jednog takvog glasa. Osamdesetšestogodišnja Puljanka više nije u stanju učiniti više od par koraka po kući. Bankovna kartica joj je istekla pa više nije mogla nekoga od susjeda ili rodbine zamoliti da joj podignu mirovinu na bankomatu. Zato je zamolila svoju nećakinju da nazove poslovnicu   OTP banke kako bi ih uputila u slučaj i zatražila da joj novu karticu pošalju poštom. I mirovinu bi rado primala poštom. Niti nakon dvadesetak poziva na kontakt telefonu nije bilo odgovora. Nećakinja je zamolila za pomoć novinare Glasa Istre i oni su se obratili banci e-mailom. Odgovor ih je šokirao: 86-godišnjoj baki su preporučili da im se obrati elektronskom poštom, ali da je najbolje da ipak dođe do banke. Bahatost banaka ostavlja bez daha.

Jasna A. Petrović