UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

KONSTITUIRANO NACIONALNO VIJEĆE

Podrška zahtjevima umirovljenika

 

     U povodu Međunarodnog dana starijih osoba 1. listopada 2020. u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je za predsjed­nicu u sljedećem mandatu izabrana predsjednica Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske Jasna A. Petrović, a za potpredsjednicu državna tajnica Ministarstva Majda Burić.

     Na sjednici se članovima uvodno obratio ministar Josip Aladrović te istaknuo kako se Međunarodni dan starijih osoba obilježava prvenstveno radi suočavanja zajednice s izazovima starenja stanovništva u 21. stoljeću i podizanja svijesti o problemima s kojima se starije osobe svakodnevno susreću. Obnavljanjem Vijeća Vlada RH pokazala je da ne bježi od proble­ma koji muče umirovljenike, već želi nastavak dijaloga i njihovo sustavno rješavanje, te će snažno stajati uz rad Vijeća pružajući svu potrebnu podršku.

     “Naš interes i cilj je uspostavi­ti neku vrstu socijalnog dijaloga s umirovljenicima što bi trebalo ima­ti za cilj poboljšanje i unaprjeđenje mirovinskog sustava i sustava soci­jalne skrbi i svih onih sustava koji se brinu o starijima. Siguran sam da ćemo u konstruktivnom dijalogu doći do ciljeva i da ćemo relativno brzo imati nekakve konkretne rezultate", poručio je Aladrović.

Loša prognoza za starije

     Na sjednici je usvojen Poslovnik o radu Vijeća, a nakon toga je predstav­ljen rad Povjerenstva za sprječavanje

suzbijanja epidemije Covid-19 nad starijim osobama i osobama iz dru­gih ranjivih skupina. Profesor prim. dr.sc. Branko Kolarić, koordinator tog Povjerenstva, kazao je kako je kro­nološka dob najznačajniji prediktor teške kliničke slike i smrtnog ishoda korone. Naglasio je kako starije osobe u institucijama imaju lošiju prognozu od osoba iste dobi i komorbiditeta izvan institucija. Kolarić drži da je jako pozitivan pokazatelj kako je le- talitet u domovima 23 posto, dok je u EU prosječno dvostruko veći, što pripisuje našim dobrim programima zaštite.     Predstavnici umirovljenika su napomenuli kako se predložene mjere odnose poglavito na starije osobe u institucionalnom smještaju, a koje čine samo nešto malo više od dva posto starijih osoba od 65 godina, te izrazile nadu kako će se jednako ozbiljno razraditi mjere za preostalih 98 posto starijih osoba.

     Na zahtjev umirovljeničkih udru­ga SUH-a i MUH-a, Katarina Lipa iz Državnog zavoda za statistiku je op­širno prezentirala novu metodologiju izračuna plaća, koja je imala utjecaja na novi način izračuna usklađivanja mirovina. Petrović je naglasila kako iz Državnog zavoda smatraju da su time što su u trećem mjesecu stavili obavijest o promjeni metodologije na dno svoje web stranice - izvršili svoju zadaću pravodobnosti i tran- sparentnosti u informiranju, ali to nije tako, jer je stvorena zabuna među umirovljenicima koji su smatrali da su prema staroj metodologiji trebali dobiti povećanje od oko tri posto, a ne samo 1,41 posto. No, prema raču­nici statističara da nije bilo promjene

metodologije, stopa usklađivanja mi­rovina bi iznosila samo 1,2 posto. Zaključak je Nacionalnog vijeća da se ubuduće poradi na pravovremenosti i transparentnosti informiranja u tom segmentu.

Kada nove obiteljske mirovine?

     Pod razno je između ostalog do­govoreno da se što prije obnovi i nastavi rad radne skupine za izradu novog modela obiteljskih mirovina te da se pokrene rasprava o novom modelu usklađivanja mirovina. „Mi tražimo da se smanji tempo opadanja realne vrijednosti mirovine u odnosu na plaće. U srpnju je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći bio 37,44 posto, što je najniže u Europskoj uniji", zaključila je Petrović.

     Na zahtjev umirovljeničkih pred­stavnika u Nacionalnom vijeću, za sljedeću sjednicu od strane HZZO-a i Ministarstva zdravstva treba se pre­zentirati analiza učinka povećanja cenzusa dopunskog zdravstvenog osiguranja od 1. svibnja ove godine, jer pokazatelji ukazuju na daljnji pad broja građana kojima se dopunsko osiguranje namiruje iz državnog proračuna.

     Također, očekuje se informacija o načinu spuštanja vlasničkih prava nad javnim domovima na županije. Na kraju je predloženo i prihvaće­no da se do 15. listopada dostave prijedlozi svih članova Nacionalnog vijeća za budući program rada. Slje­deća sjednica očekuje se početkom studenog.