UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

SPORAZUM O SOCIJALNOM PARTNERSTVU UMIROVLJENIKA I VLADE

Nova stranica dijaloga

 

     Na inicijativu umirovljeničkih udru­ga, u prostorijama Vlade je 21. rujna 2020. potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i sta­rije osobe kao savjetodavnog tijela Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi, u duhu partnerstva i su­radnje. Supotpisnice premijeru Andreju Plenkoviću su bile predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirov­ljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović i Višnja Fortuna.

     Premijer Andrej Plenković je u uvodnoj riječi poručio kako isplata mirovina nije upitna te istaknuo da je prioritet povećanje njihovog iznosa za 10 posto do kraja man­data ove Vlade, što drži kao jasnu poruku o nakani zaštite umirovljenika. Premijer je naglasio postojanje uspješne suradnje s Maticom i Sindikatom te rekao da je Vla­da u skladu s gospodarskim i financijskim mogućnostima i do sada nastojala prihva­titi sve što je bilo korisno i dobro i za to je kao primjer naveo dijalog o cenzusu za dopunsko zdravstveno osiguranje. Kao korisnu mjeru naveo je proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz isplatu mirovine, kao i uvođenje primjerenijeg načina usklađivanja mirovina.

     „Rezultati su vidljivi jer u ovom trenutku ima 15.500 umirovljenika koji rade. Dakle, ta mjera je polučila efekt", ocijenio je. Naveo je i da je, u složenim uvjetima izazvanima epidemijom koronavirusa, osigurana redo­vita isplata i usklađivanje mirovina, koje su od 1. siječnja usklađene za 0,7 posto te od 1. srpnja za 1,41 posto, a usklađivanje dva puta godišnje će i dalje biti nastavljeno.

     Plenković je naglasio kako je neupitan i utjecaj duljeg ostanka u svijetu rada na visinu mirovine jer samo dužim stažem možemo osigurati veće mirovine. Naveo je podatak kako danas prosječna starosna mirovina za 40 godina mirovinskog sta­ža, što je on nazvao punim stažem, iznosi 4.669 kuna. Njegove su riječi na društvenim mrežama izazvale negodovanje brojnih umirovljenika, jer, kao što je naglasila Jasna A. Petrović, više od 700.000 umirovljenika, odnosno 61 posto, imaju mirovine niže od 2.710 kuna, koliko trenutno iznosi hrvatska linija siromaštva. Podatak koji je premijeru pribavilo resorno ministarstvo odnosi se na samo osam posto svih umirovljenika koliko ih ima prosječno više od 42 godine radnog staža, a to doista nije relevantna osnova za uopćene ocjene.

     Višnja Fortuna je izrazila zadovoljstvo radom Vijeća u prethodnom mandatu te uputila zahvalu premijeru jer je vrlo brzo supotpisan sporazum o nastavku rada u novom mandatu. „Sporazum otvara novu stranicu socijalnog dijaloga Vlade i umirovljenika i njihovih udruga", rekla je Fortuna, uvjerena da će novo Vijeće na­praviti iskorak na obostrano zadovoljstvo, posebno umirovljenika.

     Jasna A. Petrović je upozorila da će ovaj mandat Vlade, uz mnoge poteškoće poput koronavirusa, biti obilježen i siro­maštvom starijih osoba jer ono buja, pa će to morati biti na dnevnom redu Naci­onalnog vijeća, ali i Vlade u predstojećem mandatu, izrazivši nadu da će se "mnoge stvari uspjeti pomaknuti, poboljšati, prije svega pitanje obiteljskih i najnižih mirovi­na i općeg siromaštva, osobito samačkih domaćinstava".

     Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je nakon potpisivanja sporazuma kako rad Vijeća dugoročno pridonosi kvaliteti života umirovljenika i starijih osoba.