UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

INICIJATIVA RAVNATELJSTVU CIVILNE ZAŠTITE

Zahtijevamo mogućnost privremenog uvođenja besplatne dostave mirovina poštom

     „Sindikat umirovljenika Hrvatske obraća vam se sa zahtjevom da se hitno preporuči Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO-u) uvođenje mogućnosti privremene besplatne dostave mirovina poštom, a temeljem zahtjeva pojedinog korisnika mirovine. Naime, od 1. siječnja 2014. svim novoumirovljenima je ukinuto pravo na takvu besplatnu dostavu putem pošte, a iz razloga štednje u mirovinskom sustavu.

     Svakodnevno nam se obraćaju umirovljenici upozoravajući na problem dostave mirovina isključivo putem banaka, što je veliki problem osobito za one koji žive u ruralnim i otočnim područjima, na periferijama gradova i mjesta, invalidi, teže pokretni te samci. I tog razloga vas pozivamo da hitno izdate preporuku HZMO-u kojom će se umirovljenicima omogućiti da dođu do svoje mirovine ili ju dobiju bez izlaganja zdravstvenim rizicima i prijevarama.

     Uslijed epidemije koronavirusa i brojnih zaštitnih mjera propisanih za stanovništvo Hrvatske, posebno je ugrožena starija populacija, poglavito ljudi s mirovinama nižima od hrvatske linije siromaštva, kakvih je više od 61 posto. Takve osobe nemaju novca za plaćanje taksija ili posebne pomoći za podizanje mirovine. Dodatni problem je što je zbog epidemije ukinuto i 189 poštanskih ureda diljem Hrvatske te je došlo do prorjeđivanja linija javnog prijevoza, što još više onemogućuje korisnike da dođu do svojih mirovina.

     Dok se brojke zaraženih koronavirusom svaki dan povećavaju potrebno je misliti dalekosežno i strateški pomoći bar onim najugroženijim korisnicima mirovina da se opet ne bi našli u situaciji lockdown-a ostavivši ugroženi dio populacije bez dostupnih svojih ionako malih mirovina koje su mukom stekli.

     Dana 31. ožujka 2020. uputili smo s Maticom umirovljenika Hrvatske žurnu inicijativu HZMO-u za privremeno uvođenje besplatne dostave mirovina poštom koju su odbili te preporučili da umirovljeničke udruge same pregovaraju s bankama oko načina dostave mirovina. Apeliramo na vas da zatražite od HZMO-a da se što žurnije omogući primanje mirovina, te da to naknadno reguliraju Zakonom o mirovinskom osiguranju. Obveza HZMO-a ne prestaje izračunom mirovine, već mirovina mora biti i dostavljena/isporučena.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra da se u ovim trenucima ne treba sve ostaviti na volju bankama već omogućiti besplatnu dostavu mirovina poštom kao zakonsko pravo svim umirovljenicima.

     U iščekivanju vašeg hitnog reagiranja, s poštovanjem“, stoji u inicijativi upućenoj Ministarstvu unutarnjih poslova, uredu Ravnateljstva civilne zaštite, a koju potpisuje predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.