UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA

Umirovljeničke udruge iznijele svoje zahtjeve

 

     U četvrtak, 1. listopada 2020. godine, na Međunarodni dan starijih osoba, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je za predsjednicu u sljedećem mandatu izabrana predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović, a za potpredsjednicu državna tajnica Ministarstva rada Majda Burić.

     Na sjednici je na početku usvojen Poslovnik o radu Vijeća. Nakon toga je predstavljen rad i rezultati Povjerenstva za sprječavanje suzbijanja epidemije Covid-19 nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina. Prezentaciju je održao prof.prim.dr.sc. Branko Kolarić, koordinator tog Povjerenstva. Jedina opaska predstavnika umirovljenika je bila da se predložene mjere odnose poglavito na starije osobe u institucionalnom smještaju, a koje čine samo nešto malo više od dva posto starijih osoba od 65 godina.

     Na zahtjev umirovljeničkih udruga SUH-a i MUH-a, Katarina Lipa iz Državnog zavoda za statistiku je opširno prezentirala novu metodologiju izračuna plaća, koja je imala utjecaj na novi način izračuna usklađivanja mirovina. S obzirom da je ovo pitanje unijelo zabunu u starijoj populaciji zaključak je Nacionalnog vijeća da se ubuduće poradi na pravovremenosti i transparentnosti informiranja u tom segmentu.

     Pod razno je između ostalog dogovoreno da se što prije obnovi i nastavi rad radne skupine za izradu novog modela obiteljskih mirovina te da se pokrene rasprava o novom modelu usklađivanja mirovina. Na zahtjev umirovljeničkih predstavnika u Nacionalnom vijeću, za sljedeću sjednicu od strane HZZO-a i Ministarstva zdravstva bi se trebala prezentirati analiza učinka povećanja cenzusa dopunskog zdravstvenog osiguranja od 1. svibnja ove godine.

     Također, očekuje se informacija o načinu spuštanja vlasničkih prava nad javnim domovima na županije. Na kraju je predloženo i prihvaćeno da se do 15. listopada dostave prijedlozi svih članova Nacionalnog vijeća za program rada. Sljedeća sjednica očekuje se početkom studenog.