UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

SUH I MUH S PLENKOVIĆEM

Nastavlja se socijalni dijalog s umirovljenicima

 

     Premijer Andrej Plenković je 21. rujna 2020. prilikom potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe poručio kako isplata mirovina nije upitna te istaknuo da je prioritet povećanje njihovog iznosa za 10 posto do kraja mandata Vlade.
          - To je vrlo jasna poruka Vlade zaštiti umirovljenika, poručio je premijer Andrej Plenković na potpisivanju Sporazuma u Banskim dvorima s predsjednicom Matice umirovljenika Hrvatske Višnjom Fortunom i predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom A. Petrović. Vijeće je savjetodavno tijelo Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi, u duhu partnerstva i suradnje.

     Sporazumom se osniva Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, kao savjetodavno tijelo Vlade koje o pitanjima iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba donosi zaključke i mišljenja Vladi, u duhu partnerstva i suradnje.

     Premijer Plenković je istaknuo uspješnu suradnju s Maticom i Sindikatom te rekao da je Vlada u skladu s gospodarskim i financijskim mogućnostima nastojala prihvatiti sve što je bilo korisno i dobro i za to naveo dijalog o cenzusu za dopunsko zdravstveno osiguranje. Istaknuo je i proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, kao i uvođenje primjerenijeg načina usklađivanja mirovina.

- Rezultati su vidljivi prema zadnjim podacima, koji kontinuirano variraju, u ovom trenutku ima 15.500 umirovljenika koji, uz to što primaju mirovinu, i rade. Dakle, ta mjera je polučila efekt, ocijenio je. Naveo je i da je, u složenim uvjetima izazvanima epidemijom koronavirusa, osigurana redovita isplata i usklađivanje mirovina, koje su od 1. siječnja usklađene za 0,7 posto te od 1. srpnja za 1,41 posto. "Tako će biti i u budućnosti", naglasio je uz poruku o neupitnosti isplate mirovina.

     Bitno je istaknuti utjecaj duljeg ostanka u svijetu rada na visinu mirovine jer samo dužim stažem možemo osigurati veće mirovine, rekao je te naveo da danas prosječna starosna mirovina za 40 godina mirovinskog staža, odnosno za puni radni staž, iznosi 4.669 kuna. Premijer je uvjeren da će kroz rad Vijeća u novom mandatu napraviti dodatne iskorake te naveo prioritete Vlade, a prvi  je "povećanje mirovina za 10 posto do kraja mandata". Podsjetio je da je Vlada u prethodnom mandatu povećala mirovine za oko 12 posto, plus najniže mirovine za dodatnih tri posto.

     Predsjednica Matice umirovljenika istaknula je zadovoljstvo radom Vijeća u prethodnom mandatu te uputila zahvalu premijeru jer vrlo brzo potpisan sporazum o nastavku rada u novom mandatu.

- Sporazum otvara novu stranicu socijalnog dijaloga Vlade i umirovljenika i njihovih udruga, rekla je Fortuna, uvjerena da će novo Vijeće napraviti iskorak na obostrano zadovoljstvo, posebno umirovljenika.

     Predsjednica Sindikata umirovljenika upozorila je da će ovaj mandat Vlade, uz mnoge poteškoće poput koronavirusa, biti obilježen i siromaštvom starijih osoba jer, upozorila je,  61 posto mirovina niže je od hrvatske linije siromaštva.

- I to će, očito, biti na dnevnom redu ovog Nacionalnog vijeća, ali i Vade u predstojećem mandatu, ustvrdila je Petrović koja se nada da će se "mnoge stvari uspjeti pomaknuti, poboljšati, prije svega pitanje obiteljskih i najnižih mirovina i općeg siromaštva, osobito samaca, samačkih domaćinstava".

     Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je nakon potpisivanja sporazuma kako rad Vijeća dugoročno pridonosi kvaliteti života umirovljenika i starijih osoba.

- Drago mi je što započinjemo s radom vrlo brzo, zbog svega onoga što se događa trenutno i vezano uz COVID-19. Sigurno će biti zanimljiva jesen i u kontekstu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja starijih osoba te njihove zaštite - što kroz domove umirovljenika, što generalno starije populacije - te očekujem intenzivne razgovore i kvalitetne teme za raspravu, rekao je.