UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

DOGOVARANJE S MINISTROM

Aladrović primio Petrović i Fortunu

          Predsjednice umirovljeničkih udruga Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović i Višnja Fortuna, u srijedu 2. rujna 2020. su razgovarale s ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u vezi nastavka rada, odnosno uspostave novog Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kao savjetodavnog tijela Vlade RH za sva pitanja od interesa za umirovljenike.
          Također, razgovaralo se o drugim prijedlozima SUH-a i MUH-a vezanima za usklađivanje mirovina te poboljšanju kvalitete života umirovljenika za vrijeme pandemije koronavirusa, pri čemu su predložile da se jednokratno isplati dodatak solidarnosti za umirovljenike i to u iznosima obrnuto proporcionalnima visini mirovine. Tako bi siromašniji dobili više, a oni s višim mirovinama manje.

          Također, pozvale su ministra da se založi u Vladi za produljenje odgode ovršavanja mirovina sve dok se ne donese po hitnom postupku kvalitetniji Ovršni zakon. Nadalje, nakon dugotrajnog lobiranja umirovljeničkih udruga, ministar je potvrdio da su se stekli uvjeti da se vlasnička prava nad županijskim domovima „spuste“ sa HZMO-a na županije, čime će se dati poticaj proširenju kapaciteta i poboljšanju smještaja.

          Razgovaralo se i o potrebi unapređenja modela usklađivanja, kako bi se zaustavio pad udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći koji sada iznosi 37,3 posto, te je zatraženo da se preispitaju posljednja dva izračuna indeksacije zbog promjene metodologije i retroaktivne promjene iznosa prosječne bruto plaće. Dogovoreno je kako će se nastaviti i promišljanje novog modela obiteljske mirovine.

          Naposljetku, usuglašeno je da će se 1. listopada 2020. godine, na Međunarodni dan starijih osoba, održati svečana konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.