UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

OTVORENI POZIV VLADI REPUBLIKE HRVATSKE:

 

Žurno organizirajte obnovu rada i sazovite

Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe!

 

TRAGIČNE BROJKE:Prosječna mirovina 2.525, a

Linija siromaštva 2.710 kuna!

     „Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske pozivaju Vladu Republike Hrvatske da žurno obnovi rad svog savjetodavnog tijela - Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe kako bi se u njemu  nastavio dijalog koji se potvrdio kao nezaobilazno mjesto socijalnog partnerstva Vlade i najvećih umirovljeničkih udruga

     Problem sve većeg broja umirovljenika koji su zahvaćeni siromaštvom ne dopušta odlaganje i čekanje, jer to pitanje Matica i Sindikat umirovljenika smatraju prioritetnim za rješavanje te predlažu Vladi da se odmah iznađe povoljnija formula za usklađivanje mirovina kako bi se zaustavio drastičan pad prosječnih mirovina u odnosu na prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, koji sada iznosi samo 37,9 posto.

     Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna linija rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj iznosi 2.710  kuna. Budući da je prosječna mirovina, stečena temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju samo 2.525 kuna, time se definitivno potvrđuje da je najveći broj umirovljenika već potonuo u ozbiljno siromaštvo. Točnije, više od 703 tisuće ili 61 posto svih umirovljenika, bez umirovljenih prema posebnim propisima i privilegijama, imaju mirovine ispod linije siromaštva. Svaki umirovljeni samac, a to su većinom žene, s mirovinom nižom od 2.710 kuna je službeno – siromah!

     Prema novim podacima Državnoga zavoda za statistiku prosječna neto plaća za mjesec svibanj, isplaćena u lipnju ove godine, iznosila je 6.655 kuna. U Programu Vlade RH koji je prihvatio Hrvatski sabor najavljeno je da će u ovom mandatu  prosječne neto plaće doći na razinu od 7.600 kuna, odnosno na oko 1.000 eura, a minimalna plaća će biti povećana sa sadašnjih 3.250 na 4.250 kuna.

     Sabor je usvojio i plan da se mirovine u idućem četverogodišnjem mandatu povećaju za deset posto, što znači da bi prosječna mirovina za četiri godine iznosila samo 2.777 kuna.  Razlika između prosječne mirovine i prosječne plaće bila bi 4.823 kune. K tome, s najnovijim podacima o indeksu usklađivanja mirovina od samo 1,41 posto, jasno je da će se teško dohvatiti obećano usklađivanje. Znači da bi mirovine i dalje ozbiljno padale u odnosu na prosječne, ali i minimalne plaće. Po tome bi na kraju mandata prosječna mirovina u odnosu na prosječnu neto plaću iznosila bijednih 36,5 posto. Već u ovom trenutku smo na samom dnu Europske unije, a što će biti za četiri godine?

     Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika iznose zahtjeve kroz savjetodavno tijelo Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, kao i u neposrednom dijalogu,  pomažu Vladi da realno ocijeni u kojoj su situaciji umirovljenici, te koja su moguća rješenja za poboljšanje njihovog materijalnog i društvenog položaja“, stoji u otvorenom pozivu Vladi RH od 24. kolovoza 2020. godine, kojeg potpisuju predsjednica MUH-a Višnja Fortuna i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.