UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

KAKO LAKO DOĆI DO STANA?

Masovno lešinarenje staraca u Hrvatskoj

 

     Potpisivanje ugovora o doživotnom, a pogotovo o dosmrtnom uzdrža­vanju, nažalost često završi loše po stariju osobu koja potpisuje te ugovore. Hrvatski starci i starice za koje se nitko nema ili ne želi brinuti, a nemaju dovolj­no sredstava za život, jednostavno su primorani od nekoga potražiti pomoć, no ta druga strana nerijetko ne ispuni ono što se ugovorom obvezala. Događa se, tako, da nakon potpisivanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, automatski ostanu bez svoje imovine, nekretnine, a zauzvrat ne dobiju potrebnu skrb, a neki doslovno završe i na ulici.

     Ne zbog reklame predatorima, već zbog istrage i ukazivanja na opasnosti koje nude brojni skrbnici, odlučili smo malo pročešljati hrvatske oglasnike i društvene mreže i na kraju smo se za­panjili velikim brojem oglasa koje nude skrb u zamjenu za nekretninu.

Stan u Zagrebu ili na moru

     „Gospođa, 52 godine, pruža doži­votnu skrb osobi starije životne dobi, po mogućnosti ženskoj osobi s područ­ja Zagreba u zamjenu za nekretninu u Zagrebu ili na moru. Ukoliko se nema tko za Vas brinuti, a želite ostati u svom domu, slobodno mi se javite. Skrb bi se odnosila na sve što Vam je potrebno u svakodnevnom životu, od prehrane, održavanje higijene, vožnje liječniku do druženja. Slobodno se javite bez ustru­čavanja za bilo kakva pitanja", stoji u jed­nom takvom oglasu gospođe iz Zagreba koja cilja na stan u Zagrebu ili na moru, po svemu sudeći odmah, odnosno pot­pisivanjem ugovora o dosmrtnom uzdr­žavanju.

     Jedan bračni par iz Slavonskog bro­da traži stariju gospođu/gospodina kome je potrebna njega i doživotna skrb u zamjenu za nekretninu, dodajući kako imaju dugogodišnje iskustvo u njezi sta­rijih osoba. Možemo zamisliti koliko su ti predatori već „zaradili" stanova i kuća! Na istom tragu je i bračni par iz okolice Đurđevca, koji traži stariju žensku osobu za koju bi se također skrbili doživotno u zamjenu za nekretninu.

     Nuđenjem skrbi u zamjenu za ne­kretninu neki možda doista žele riješiti stambeno pitanje, poput mladog, viso­koobrazovanog bračnog para iz Varaždi­na, koji traži stariju osobu o kojoj bi se brinuli, a zauzvrat traže ni više ni manje nego kuću, i to potpisivanjem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, kojim bi imovina odmah prešla na njihovo ime. No, da li bi taj par doista ispunjavao svoje obveze ili ne, ili je možda riječ o lešinari- ma kojima je to samo biznis, ostaje pita­nje. U svakom slučaju, riječ je o preveli­kom riziku za stranu koja traži skrb.

Sindikat umirovljenika Hrvatske sto­ga je više puta od Ministarstva pravo­suđa zatražio da se ukinu ugovori o do- smrtnom uzdržavanju, no svaki put smo odbijeni.

Samo ozbiljne ponude

     Ne oglašavaju se samo oni koji nude usluge skrbi, već i starije osobe koje tra­že skrb. Tako jedan 70-godišnji muška­rac iz Kloštar Ivanića pored Ivanić Grada traži žensku osobu, vitalnu, za skrb u zamjenu za nekretninu. Drugi umirovlje­nik je pak napisao da traži žensku osobu koja bi ga doživotno uzdržavala, uz na­pomenu „samo ozbiljne ponude".

     Traženje ili nuđenje skrbi u zamjenu za nekretninu ne odvija se samo preko oglasnika, već i društvenih mreža. Tako na   Facebooku postoji stranica „Dohrana Uzdržavanje Starijih Osoba U Zamjenu Za Nekretninu". Odmah na vrhu te stra­nice stoji sljedeća, pomalo bizarna po­ruka administratora: „Tražite osobu koju bi uzdržavali ili dohranili u zamjenu za prijepis nekretnine, napišite oglas i ako je prihvatljivog sadržaja bit će objavljen. Izbjegavajte pojam "stariju osobu” u svim varijacijama jer ružno zvuči, a neke stvari se podrazumijevaju.

     Za oko nam je zapela objava jednog para koji skrb u zamjenu za nekretninu

nude jer je njihova nekretnina stradala u potresu. „Par (ona 57 i on 63 god), obo­je izrazito vedre naravi, oštećeni zagre­bačkim potresom, na novom početku života, traže slobodnu osobu s neopte­rećenom nekretninom na zagrebačkom području, kojoj je potrebna redovita i svakodnevna životna briga, topla riječ ili osmijeh. Nudimo skrb kako se dogovori­mo. Ako ste usamljena osoba i nesigur­na u sutrašnjicu i ako ste se prepoznali u našem kratkom oglasu, javite nam se. Odgovorit ćemo na svaku dobronamjer­nu poruku, a neozbiljne i neprimjerene ćemo zanemariti", stoji u njihovoj objavi.

Sve sami dobri ljudi?!

     Zanimljiva je i objava jednog 53-godišnjaka koji se predstavio kao umirov­ljenik, invalid i branitelj, koji kaže, nije imao sreće u životu, a doplaćivao bi sta­rijoj osobi dom u zamjenu za nekretninu. Kaže kako je savjestan, odgovoran, odra­stao bez roditelja te da je dobar čovjek.

     Pregledavajući oglase i objave došli smo do zaključka da skrb u zamjenu za nekretnine najviše nude obitelji s dje­com, što se na prvu možda čini i logično jer obitelji na taj način žele riješiti svoje stambeno pitanje. No, ostaje pitanje što se doista krije iza takvih oglasa, odnosno je li riječ o osobama koje su toliko pro­računate da pišu primamljive oglase, u kojima sebe prikazuju u lijepom svjetlu, a zapravo su varalice, predatori koji se na sve načine žele dočepati nekretnina starijih osoba.

Igor Knežević