UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE MATICE I SINDIKATA UMIROVLJENIKA

Svim korisnicima domova za starije omogućite pravo glasa!

          „Sindikat i Matica umirovljenika, dvije najveće umirovljeničke udruge, oštro se protive zabrani ustavnog prava glasa na izborima za većinu korisnika domova za starije i nemoćne te pozivaju na fleksibilna rješenja kojima bi se broj zakinutih za to pravo sveo na minimum.

          Naime, Državno izborno povjerenstvo tri dana prije izbora, u četvrtak 2. srpnja 2020. objavilo je bizarnu uputu izbornim povjerenstvima da zbog prijetnje širenja koronavirusa članovi biračkog odbora s redovnih i posebnih biračkih mjesta neće na poziv birača, korisnika domova za starije i nemoćne, odlaziti u navedene ustanove kako bi istima omogućili glasovanje izvan biračkog mjesta. S obzirom da je korisnicima domova za starije zabranjen izlazak iz domova, ovakva odluka DIP-a značila je i da će tim ljudima na ovim izborima biti uskraćeno pravo glasa. 

          Šokantno je i da je DIP nonšalantno objavio kako će se birački odbori organizirati u samo 83 od 700 domova za starije i nemoćne osobe, što bi značilo da će većina od 17 tisuća korisnika ostati bez prava glasa. Tragična je to politička odluka na izborima gdje svaki glas odlučuje.

          Nakon oštrih reakcija u javnosti, ministar uprave Ivan Malenica objavio je kako će korisnici preostalih domova za starije i nemoćne u kojima nisu organizirani birački odbori ipak moći ostvariti svoje biračko pravo. No, iz obrazloženja je vidljivo da  će se to odnositi samo na one koji su se do 24. lipnja službeno prijavili da žele glasati „izvan mjesta boravišta“. I na to su stigle oštre reakcije.

          Konačno, DIP je pod ogromnim pritiskom javnosti, promijenio svoju odluku, te u najnovijim uputama piše kako će se omogućiti glasovanje birača korisnika ustanova u kojima nisu određena biračka mjesta, no potrebno je da ravnatelji ustanova bez odlaganja, a najkasnije do 12 sati 5. srpnja 2020. obavijeste nadležno gradsko odnosno općinsko izborno povjerenstvo. Pozivamo sve ravnatelje odnosno odgovorne osobe u domovima da to i učine.

          Umirovljeničke udruge zahvaljuju brojnim civilnim udrugama, poput GONG-a, koje su uporno ukazivale na neustavnu odluku DIP-a, čime su ga natjerale da odluku dijelom korigira.

Mnogi će korisnici domova ipak ostati bez svog ustavnog prava na glas, zbog čega treba promijeniti izborni zakon kako se ovakve stvari više ne bi događale, a možda i putem rješenja koji su u doba korone primijenile za svoje izbore u Francuskoj i Poljskoj, tj. putem elektronskog odnosno dopisnog glasanja.

          SUH i MUH poručuju da, iako umirovljenici nisu aktivni članovi političkih stranaka, njihov glas doista odlučuje na izborima i treba zaustaviti sve moguće manipulacije od strane svake vlasti te što prije pristupiti izmjenama zakona“, stoji u zajedničkom priopćenju od 3. srpnja 2020., kojeg potpisuju predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.