UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


 

ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE MATICE I SINDIKATA UMIROVLJENIKA

Umirovljenici masovno izađite na izbore – odlučite pobjednika!

     „Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske pozivaju svoje članove, kao i sve umirovljenike i starije osobe u Hrvatskoj, da masovno izađu na izbore, te da daju glas onim strankama koje im u svojim programima jamče bolja rješenja i  dostojanstven život  bez siromaštva.

     Pokažimo masovnim izlaskom na birališta i svoju brojčanu snagu jer je sigurno da 1,25 milijuna  umirovljenika, koji čine jednu trećinu ukupnog biračkog tijela, nedvojbeno svojim glasovima mogu presudno utjecati na to tko će biti izborni pobjednik.

     Pozivamo i stranke da pokažu veće razumijevanje za umirovljenike i starije osobe da u  svojim programima i predizbornim kampanjama istaknu prijedloge na tragu europske prakse te da se založe i za dosadašnje zahtjeve najvećih umirovljeničkih udruga, jer time imaju realnu prigodu dobiti znatno više glasova.

     Sudeći po ponuđenim programima može se uočiti da je više onih s kojima  Matica i Sindikat umirovljenika ne mogu biti zadovoljni. Evidentan je slabiji interes političara za probleme starijih osoba, a osobito se nedovoljno uočava činjenica da su umirovljenici zapali u siromaštvo, da je sada prosječna mirovina 2.525 kuna i da je to svega 37,6  posto u odnosu na prosječnu neto plaću, što je najniže u Europi. Prvo se stoga mirovine trebaju jednokratno povećati proporcionalno visini pojedinačne mirovine, u većem iznosu za niže, a manjem za više mirovine.

     Također, mora se poboljšati model indeksacije mirovina tako da se usklađuju u  stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, kako bi se zaustavilo daljnje osiromašivanje najstarije populacije. I brojni drugi prijedlozi imaju izuzetan značaj, među kojima je uvođenje novog modela obiteljske mirovine, veća institucionalna i vaninstitucionalna skrb za starije osobe, uključujući  gradnju  i nadzor rada domova za starije.

     Važan je i nastavak djelovanja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe - demokratske stečevine koja je teško izborena prije deset godina, koje se od tada potvrdilo kao savjetodavno tijelo Vlade RH  koje može i treba ostati najviši oblik socijalnog dijaloga.

     Puno je inicijativa pokrenuto preko Nacionalnog vijeća od kojih su neka prihvaćena. Iako neka nisu dovoljno uvažavana, ipak brojni prijedlozi koji su od velike važnosti čekaju na daljnju raspravu i zauzimanje  zajedničkih stavova.

 

     Dragi umirovljenici, iskoristimo naše pravo i obvezu sudjelovanja u izborima i izaberimo programe i kandidate koji pokazuju dovoljno socijalne osjetljivosti i volje da unaprijede životne uvjete umirovljenika!“, stoji u zajedničkom priopćenju od 1. srpnja 2020., kojeg potpisuju predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednica MUH-a Višnja Fortuna.