UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Vraćeni u sustav besplatnog dopunskog

 

     Na tisuće umirovljenika obradovala je vijest da je Hrvatski sabor konačno usvojio izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kojima se od 1. svibnja 2020. povećao prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Nakon upornog lobiranja u Vladi od strane Sindikata i Matice, novi cenzus je usvojen sa 79 glasova „za". Naime, nakon usklađivanja mirovina početkom travnja za 0,7 posto SUH-u su se počeli obraćati umirovljenici koji su i zbog povišice od desetak kuna morali početi plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje.

     Tako je Blanka Palenkić napisala da je zbog prelaska cenzusa za 30 kuna morala početi plaćati 70 kuna dopunsko. Snježani Marković primanja su bila viša za samo 28 kuna od cenzusa i također je dobila obavijest od HZZO-a da mora plaćati. A što tek reći o Zoranu Jurkoviću iz Daruvara čija mama ima mirovinu koja je za 10 kuna prešla cenzus i morala bi početi plaćati dopunsko. No, svih troje, kao i još desetak tisuća umi­rovljenika novim zakonom vratit će se u sustav besplatnog dopunskog i neće morati plaćati 840 kuna godišnje.

Naime, cenzus je za samca porastao za 61 kunu - na 2.000 kuna, odnosno za 47 kuna - na 1.563 kune za člana obitelji.     Važno je napomenuti da će se cenzus svake godine usklađi­vati u studenom i to u iznosu koji odgovara porastu mirovina temeljem dva usklađivanja u godini, kako bi se spriječilo novo „ispadanje" umirovljenika iz sustava besplatnog dopunskog.

     Donošenjem zakona okončana je dugogodišnja borba i lobiranje umirovljeničkih udruga, točnije od 2004. godine od kada se nije mijenjao cenzus, što znači da je na desetke tisuća umirovljenika moralo početi plaćati dopunsko iz svojih skromnih mirovina. Predstavnici SUH-a i MUH-a prvotno su zahtijevali da se novi cenzus utvrdi na razini hrvatske linije siromaštva od 2.485 kuna, međutim kako potrebna sredstva nije moguće osigurati, prihvatilo se ovo kompromisno pri­jelazno rješenje.

     No, to rješenje nije zadovoljilo predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Silvanu Hrelju, koji, iako je znao da kao oporbena stranka nemaju šanse progurati svoju verziju zakona s višim iznosom cenzusa, ali bez usklađivanja, sve­jedno je glasao protiv novog zakona. Do posljednje se kapi krvi borio protiv izmjena koje su SUH i MUH uspjele izboriti u pregovorima s Vladom, čime je vraćeno besplatno dopunsko tisućama umirovljenika. Najvažnije je što zbog usklađivanja mirovine više niti jedan umirovljenik neće izgubiti besplatno dopunsko osiguranje.