UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ODGOVORNOST RAVNATELJA SPLITSKOG DOMA

SUH podnio kaznenu prijavu protiv Ivana Škaričića

      „Prijavitelj podnosi kaznenu prijavu zbog kaznenog djela iz članka 192. Kaznenog zakona (NN 125/2011), teška kaznena djela protiv zdravlja ljudi  i to stavka 3. navedenog članka u svezi s člankom 180. stavkom 1. navedenog Kaznenog zakona RH iz sljedećih razloga:

     Proboj koronavirusa u Dom za starije i nemoćne „Split“, Vukovarska 79, Split koji vodi Ivan Škaričić, ravnatelj Doma, službeno je otkriven 7. travnja kad je objavljeno kako je zaraženo desetoro štićenika. Splitski Dom u međuvremenu je postao jedno od najsmrtonosnijih žarišta zaraze koronavirusom u Hrvatskoj – do sada je registrirano 69 zaraženih, a umrlo osamnaest korisnika.

     Ravnatelj Škaričić javno je priznao da su nekoliko dana prije primijetili povišenu temperaturu kod više štićenika, ali to nisu prijavili epidemiološkoj službi, jer nisu posumnjali na COVID 19. Ravnatelj Škaričić se branio činjenicom da on nije liječnik i ne može odgovarati na stručna pitanja, iako je temeljem funkcije koju obnaša odgovoran za sve što se u Domu dogodi. Točno je, međutim, da nije kompetentan za svoj posao, jer je imenovan za ravnatelja bez natječaja i kvalifikacija jer je po struci „diplomirani arheolog i historičar“ (Izvor: Hrvatski sabor). 

     Inspekcija Ministarstva zdravstva vezano uz slučaj smrti štićenika nije utvrdila nikakve propuste te ustvrdila da „onaj dio zdravstveno inspekcijskog nadzora koji se odnosi na funkcioniranje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i liječnice Doma zdravlja u Splitu je gotov i tijekom istog nisu nađeni elementi krivog postupanja. Sve je sa zdravstvenog aspekta rađeno u skladu s propisima“.

     Niti inspekcija Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u svom inspekcijskom nadzoru nije našla nikakve propuste i utvrdila je da „osobe koje su radile na ovom slučaju drže kako su u splitskom Domu poštovali sve upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje se tiču sprječavanja zaraze korona virusom“.

     Dakle prema nalazima dviju inspekcija nisu nađeni nikakvi propusti, a zaključno s danom 18. svibnja 2020. godine u Domu je bilo 69 zaraženih, a preminulo 18 korisnika od koronavirusa,  čime je potvrđeno da je navedeni Dom najveće žarište i „umiralište“ od koronavirusa u Republici Hrvatskoj i apsolutno treba preispitati odgovornost ravnatelja navedenog Doma za ovu tragično nastalu situaciju, osobito stoga jer postoje indicije da se neslužbeno sumnjalo na postojanje virusa i desetak dana prije njegovog službenog otkrivanja u Domu. Tih desetak dana bi vjerojatno spasilo dio korisnika od obolijevanja i smanjilo broj ljudskih žrtava.

     S obzirom kako Državno odvjetništvo postupa i poduzima radnje temeljem kaznene prijave, ali i ako na drugi način utvrdi postojanje relevantne sumnje u počinjenje kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti prema članku 205. stavku 6. kao i članku 206. stavku 4. Zakona o kaznenom postupku (NN 125/2011) očekuje se žurno postupanje Državnog odvjetništva Split obzirom da je u pitanju postojanje teškog kaznenog djela“, stoji u kaznenoj prijavi koju je 19. svibnja 2020. SUH uputio Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu.