UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

INICIJATIVA UPUĆENA VLADI RH

Produžite trajanje mjera obustave ovrha za umirovljenike

 „Poštovani,

     U ime Sindikata umirovljenika Hrvatske izražavamo zadovoljstvo uvažavanjem naše Inicijative i donošenjem Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (NN 53/2020), kojim je u članku 3., stavku 1. propisano da se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu navedenog Zakona zastaje s postupanjem u svim ovršnim postupcima.

     Člankom 8. stavkom 1. istog zakona je propisano da se trajanje posebnih okolnosti u smislu ovoga Zakona utvrđuje od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (1. svibnja 2020.) do isteka roka od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu uz predviđenu mogućnost u stavku 2. članka 8. da se mjera može odlukom Vlade Republike Hrvatske produžiti za tri mjeseca.

     U Republici Hrvatskoj imamo oko 22.000 osoba čije su mirovine opterećene ovrhama. U dobnoj skupini 65+ visoka je i stopa rizika od siromaštva od 28,1 posto, a prosječan udjel neto mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi samo 38 posto. Ovršeni umirovljenici su u velikom dijelu po prvi put u zadnjih desetak godina dobili pune mirovine, osim ako im nisu zelenaškim kreditima ustegnuti neovršeni dijelovi mirovine, a što je čest slučaj. Mnogi su si prvi put priuštili normalan obrok u vlastitom domu ili ponovno uključili struju.

      Apeliramo na vas da svakako produžite primjenu zakona na još tri dodatna mjeseca svojom odlukom, odnosno do kraja trajanja posebnih okolnosti kako bi se na taj način bar donekle olakšao položaj brojnih umirovljenika i starijih osoba u ovim uvjetima svjetske pandemije koronavirusa“, stoji u inicijativu koju je predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović uputila predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću 15. svibnja 2020. godine.