UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

Snaga glazbe u liječenju

 

     Postoji dosta kirurga koji za vrijeme operacije puštaju tihu glazbu u operacijskoj dvorani. Svi ti kirurzi tvrde da glazba opušta napetost kirurškog tima, a također pomaže da se pacijent relaksira dok čeka anesteziju. Nisu u pitanju samo kirurzi. Dr. Mathew Lee, direktor Rush Rehabilitacijskog Instituta u New Yorku, kaže da su se već u niz prilika uvjerili da glazba može pomoći u izbjegavanju ozbiljnih komplikacija za vrijeme bolesti, u poboljšanju bolesnikovog općeg stanja i u skraćivanju boravka u bolnici.

     Glazba kao dodatak standardnoj terapiji pokazala je ko­risne učinke u liječenju migrenoznih glavobolja. Pacijenti su slušali svoju omiljenu glazbu. Prijevremeno rođene bebe i one rođene s niskom porođajnom težinom, koje su bile izložene svakog dana sat i pol umirujućoj vokalnoj glazbi, boravili su u intenzivnoj jedinici u prosjeku samo 11 dana, u usporedbi s kontrolnom grupom kojoj je trebalo 16 dana.

      Kako glazba pomaže? Neka ispitivanja pokazuju da ona može sniziti povišeni krvni tlak, bazalni metabolizam i ritam disanja i tako smanjiti fiziološke odgovore na stres. Terapija glazbom pokazuje se posebno djelotvornom u tri ključna medicinska područja:

     Bol, tjeskoba i depresija. Glazba Bacha, Beethovena, Brahmsa ili opuštajući jazz, pomogli su ženama u olakšavanju bolova pri porodu. Bolesnici oboljeli od raka često se pre­puštaju teškim mislima i povlače u svoje bolesničke sobe, neki čak odbijajući da razgovaraju s liječnicima i sestrama. I

ovdje glazba pomaže da se uspostavi lakša komunikacija i ohrabruje pacijente da bolje surađuju u liječenju.

      Mentalne, emocionalne i fizičke poteškoće. U Ivymount School u Rockvillu (SAD), u kojoj skrbe za mlade s problemima u razvoju, u rasponu od emocionalnih poreme­ćaja do mentalne retardacije, autizma i poteškoća u učenju, s uspjehom primjenjuju pomoćnu terapiju pjevanjem i plesom. Te aktivnosti pomažu djeci da lakše uče obvezatno gradivo i da svladavaju ostale nastavne programe. Zanimljivo, većina od ozbiljno hendikepirane djece obično ignorira druge vrste stimulacije, a na glazbu reagira.

      Neurološka oboljenja. Iskustva i izvještaji nekih li­ječnika govore da pacijenti koji pate od raznih neuroloških bolesti, koji ne mogu govoriti i kretati se, često puta pozitivno reagiraju na glazbu pa počnu pjevušiti, a neki čak i plesati. Snaga glazbe u takvih bolesnika je izvanredna. Dobre reakcije na glazbu posebno se mogu vidjeti kod pacijenata koje su bile žrtve moždanog udara, a visoke su životne dobi.

      Naravno, koristi od glazbe nisu ograničene samo na bo­lesne. Ona može pružiti užitak, zabavu i ugodnu relaksaciju i nama zdravima u svakodnevnom životu. Glazba nije magija, ali bilo u bolnici ili kod kuće, za mlade i za stare, ona može biti snažan lijek koji nam svima pomaže.

dr. Ivo Belan