UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

Otiđi u banju Laktaše

     Od 17. do 19. veljače 2020. godine predstavnici SUH- ovih podružnica iz Regije Sjever boravili su u termama Laktaši pored Banjaluke na poslovnom putova­nju. Njih 28 uputilo se autobusom iz Zagreba, a odmah po dolasku dočekala ih je direktorica Mirjana Čomić s aperiti­vom u znak dobrodošlice.

     Sljedeći dan nakon doručka direktorica je napravila pre­zentaciju o ponudi terapijskog centra, SUH-ovci su nakon toga obišli sve prostore za terapiju, od struje, magneta, do ljekovitih bazena. Nakon toga su obišli staru banju gdje su mogli vidjeti kako su se provodile terapije prije gotovo 100 godina. Inače, termomineralna voda u Laktašima poznata je po svojim ljekovitim svojstvima i blagotvornim efektima na ljudsko zdravlje još od antičkih (rimskih) vremena. Mo­derni razvoj i eksploatacija započeli su 1930. godine.

     Boravak u Laktašima nije bio samo razgledavanje, već su svi članovi posjetili liječnike koji su im odmah sastavili raspored terapija. Ljubazni domaćini organizirali su i izlet u obližnju Banjaluku, a uslijedio je i obilazak samostana trapističkog reda Marija Zvijezda, koji postoji još od 1869. godine. Tamo ih je opat samostana upoznao s poviješću samostana i proizvodnjom sira trapista koji je po njihovom redu i dobio ime.

     Dojam o posjetu je fenomenalan, bogati sadržaj termi, jako pristupačno osoblje, naši umirovljenici osjećali su se doista posebno. Sigurno će biti još organiziranih dolazaka kad se smiri pandemija korone.

A.B.