UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

UŠTEĐEVINA IZ DRUGOG STUPA

Obiteljski umirovljenici mogu do svog novca!

     U Hrvatskoj postoji 190 tisuća korisnika obiteljske mirovine, od kojih su 94 posto žene, koje su naslijedile mirovine svojih po­kojnih partnera. Neke od njih nisu ostvarile pravo na vlastitu mirovinu, no što je s onima koje su godinama uplaćivale novac u mirovinski fond i ostvarile su ili mogu ostvariti vlasti­tu mirovinu, ali su izabrale povoljni­ju - partnerovu? Istražili smo imaju li one pravo da podignu novac iz drugog stupa kojeg su godinama uplaćivali.

     Činjenica je da osoba, dokle god je korisnica obiteljske mirovine, neće moći do tog novca. No, postoji način kako dobiti svoj novac. Ako korisni­ca obiteljske mirovine ima uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, nakratko bi trebala aktivi­rati svoju starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, a zatim i sklopiti ugovor o mirovini iz drugog stupa s mirovinskim osiguravajućim druš­tvom koje će joj isplaćivati ušteđena sredstva s njenog računa.

     U tom slučaju bi se, ovisno o vi­sini primanja, otvorila mogućnost da jednokratno podigne 15 posto ušteđevine iz svog drugog stupa, a ostatak ušteđevine bi se isplaćivao na rate, odnosno kroz mirovinu.

     Kako su objasnili u Raiffeisen mi­rovinskom osiguravajućem društvu, ugovor o mirovini iz drugog stupa se može sklopiti samo ako vam je isto pravo na mirovinu priznato i iz prvog stupa. Pri tome nije bitno da vam je ta mirovina iz prvog stupa u isplati, budući da Zakon o mirovin­skom osiguranju razlikuje pravo na mirovinu i isplatu mirovine. To zna­či da bi se sredstva iz drugog stupa isplaćivala uz obiteljsku mirovinu.

     Nažalost, mnoge umirovljenice i umirovljenici korisnici obiteljske mi­rovine ne znaju za ovu mogućnost, te nikad neće aktivirati svoju staro­snu ili prijevremenu starosnu miro­vinu kako bi došli do svog novca. Mala utjehaje da ta sredstva pod­liježu nasljeđivanju te da će njihovi potomci moći zatražiti taj novac.

Igor Knežević