UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

PAUZA ZBOG KORONE

Tragedija u Splitu vratila inspekciju na teren

 

     Nakon tragedije u Andraševcu u siječnju 2020. gdje je u požaru stradalo šest štićenika doma za starije osobe saznalo se kako Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ima samo devet inspektora socijalne skrbi. A zbog pandemije koronavirusa isto Ministarstvo je odlučilo da inspektori ne izlaze na teren od 16. ožujka. Doduše, uvedene su brojne upute kako bi se spriječilo širenje smrtonosnog virusa, no kako je bio ukinut nadzor, nitko nije mogao sa sigurnošću reći provode li se.

     A onda se početkom travnja dogodila nova tra­gedija, ovaj put u splitskom domu za starije buknula je zaraza, od koje je do sada preminulo 18 osoba. Mi­nistarstvo je, očito od straha od novih kritika, te na­kon što je 7. travnja 2020. Stožer civilne zaštite orga­nizirao zajednički posjet splitskom domu od strane ministra Vilija Beroša i ministrice Vesne Bedeković, reagiralo tako da su od 10. travnja inspektori ponov­no na terenu.    Dva dana prije ministrica Bedeković je bezočno lagala kako inspekcija normalno radi.

     Na naš upit što su inspektori radili gotovo mje­sec dana odgovorili su „kako su se obavljali drugi poslovi koji su isto tako sastavni dio inspekcijskih nadzora (donošenje rješenja, optužnih prijedlo­ga, izvješće, odgovaranje na upite raznih državnih i drugih institucija, vođenje evidencije o obavlje­nim nadzorima, analiza prikupljene dokumentaci­je iz nadzora, te dostavljenih očitovanja i dr.)“.

     Nakon povratka inspektora na teren, nadzor se provodi na način prilagođen i sukladan mjerama sprječavanja i suzbijanja epidemije COVID-19, što znači da se provodi uz korištenje zaštitne opreme i pridržavanje propisanih mjera Stožera civilne zašti­te, HZJZ i NZJZ, naglasili su iz ministarstva.