UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

Radnici i umirovljenici zajedno: za zdravstvenu i socijalnu solidarnost sa starima!

 

     Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Sindikat umirov­ljenika Hrvatske, 20. travnja 2020. su na tragu dopisa koje su ovih da na predsjednicima Europske komisi­je i Europskog parlamenta uputili generalni tajnici ETUC/ Europske konfederacije sindikata Luca Visentini i FERPA/ Europske federacije umirovljenika i starijih osoba Agostino Siciliano, uputili zajedničko otvoreno p ismo predsjedniku

ma pandemije", naglašavaju SSSH i SUH u svojem zajednič­kom pismu.

Socijalna solidarnost neophodna

     Vlade Republike Hrvat- s ke Andreju Plenkoviću i predsjedniku Hrvatskog sabora, Gordanu Jandro- koviću, kojim pozdravlja­ju hitne mjere u Republi- c i Hrvatskoj usvojene za osiguranje funkcionira­nja zdravstvenih sustava u borbi protiv Covida-19 te potpore za očuvanje radnih mjesta. „Pozdrav­ljamo i mjere koje je ovih dana usvojila Europska komisija, provedbu kojih sindikati traže na nacionalnoj razini" naglašava se u pismu.

Stari su najranjiviji

     „Covid-19 inficira na tisuće ljudi diljem Europe i širom svijeta. No, oni koji plaćaju najvišu cijenu, često svojim ži­votom, su građani stariji od 70 godina - skloniji su zarazi ovim virusom i umiranju od njegovih posljedica. Još ranji- vije su dobne skupine osoba starijih od 80 godina, već po­gođene drugim bolestima.

Prepoznajemo ozbiljnost ove zdravstvene opasnosti i priznajemo veliku predanost liječnika, medicinskih sestara i svih zdravstvenih djelatnika da liječe i spašavaju živote.

     „Posebno bismo vas željeli upozoriti na delikatne okolnosti u kojima se nalaze starije osobe koje borave u domovima za starije osobe i ustanovama za dugotrajno zbrinja­vanje. Situacija postaje dramatična u mnogim europskim zemljama zbog epidemije virusa, a najčešće se radi o objek­tima čije osoblje često nije adekvatno zaštiće­no. K tome, kako Hrvat­ska ima vrlo nisku po- krivenost starijih od 65 godina brojem postelja u domovima umirovljenika, a novi se gotovo i ne grade u javnom sektoru, oso­bito je važno posvetiti veću pozornost i takvim oblicima skrbi. Zaokretom prema razvoju ekonomije skrbi (care economy) Hrvatska bi mogla postići sinergijski učinak i u ekonomskom i u socijalnom području. Za to je važ­na politička odluka i dobra koordinacija više sustava u provedbi.

     Uz to, potrebna je socijalna potpora kako bi se spri­ječilo da se stariji ljudi osjećaju usamljeno, diskriminira­no i napušteno zbog posljedica restriktivnih mjera mo­bilnosti i socijalne distance koje Vlada provodi kako bi se spriječilo širenje ovog zaraznog virusa.

     Nadamo se jačanju solidarnosti među generacijama, jer samo zajedno možemo pobijediti ovu zdravstvenu krizu. Računamo na vašu intervenciju u obrani zdrav­lja svih hrvatskih građana, a vezano uz starije osobe, kao najosjetljiviju skupinu, intervencija mora biti i zdravstvena i socijalna. Oni su generacija koja je do­prinijela izgradnji Hrvatske i Europske unije i upravo oni plaćaju previsoku cijenu - stoga zaslužuju solidarnu potporu generacija koje stižu nakon njih", za ključno se poručuje u dopisu koji su potpisali predsjednik Sa­veza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel i

predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.