UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 


ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE SUH-A I MUH-A

 Umirovljeničke udruge šokirane: Silvano Hrelja glasao protiv povećanja cenzusa za dopunsko

      „Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske pozdravljaju odluku Vlade i Hrvatskog sabora kojom se u Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju povećao prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, što će najviše koristiti tisućama umirovljenika s niskim mirovinama, koji su zbog usklađivanja mirovina besplatno dopunsko već izgubili ili bi ga izgubili. Time je  okončana višegodišnja borba i lobiranje umirovljeničkih udruga, kao i dogovor postignut u prosincu prošle godine između predstavnika umirovljenika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem.

     Predstavnici umirovljenika su zahtijevali da se novi cenzus utvrdi na razini hrvatske linije siromaštva, a to je trenutno 2.485 kuna, međutim kako potrebna sredstva nije bilo moguće osigurati, prihvatilo se kompromisno rješenje, uz uvjet da se svake godine cenzus usklađuje s rastom mirovine.  Time je novi cenzus porastao za 60 kuna – na 2.000 kuna za samca, odnosno za 47 kuna – na 1.563 kune po članu obitelji. Time će se omogućiti povratak  više tisuća umirovljenika u sustav besplatnog dopunskog osiguranja, te zaustaviti njihovo ispadanje iz sustava i zbog mizernog povećanja mirovina od desetak kuna. Tako je započeto rješavanje jednog od dugotrajnih umirovljeničkih problema, jer cenzus nije mijenjan čak od 2004. godine. Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, podržalo je prijedloge i rješenja umirovljeničkih predstavnika u tom tijelu.

     Ono što iznenađuje jest da je jedini izabrani predstavnik umirovljenika u Hrvatskom saboru glasao protiv takvog nespornog pomaka u korist najsiromašnijih umirovljenika, i to zato jer prije par mjeseci nije prošao njegov stranački prijedlog zakona za povećanje cenzusa. Dugovječni umirovljenički zastupnik, koji od svoje 45. godine života predstavlja umirovljenike, doveo je u pitanje pravo umirovljeničkim udrugama da sudjeluju u pokretanju inicijativa i prijedloga za promjenu zakona, tvrdeći da samo on kao legalni predstavnik u Saboru može predstavljati umirovljenike. Začuđujuće je da za saborskom govornicom i u medijima već mjesecima napada udruge koje su aktivno uključene u rješavanje problema i koje su se potvrdile kao njihovi autentični predstavnici. U raspravi u Hrvatskom saboru je bila čak i teza da se prihvaćanjem inicijative umirovljeničkih udruga dovodi u pitanje parlamentarizam, što je elementarno nepoznavanje demokracije i uloge udruga u društvu.  

     Čelnice umirovljeničkih udruga ponavljano naziva „samozvanima“, iako su u skladu s važećim zakonima i propisima legalno izabrane za predsjednice Matice i SUH-a, a uz to su imenovane u Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe koje, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, djeluje još od 2010. godine. Zajedno s njima u Nacionalnom vijeću su još četiri  predstavnika umirovljenika i predstavnici četiriju ministarstava te HZMO-a i HZZO-a,  pa je to tijelo postalo relevantno mjesto socijalnog dijaloga umirovljenika i Vlade RH u skladu sa zakonima i suvremenom demokratskom praksom. Zanimljivo je da je u istom sastavu Nacionalno vijeće djelovalo i u mandatu Vlade u čijoj je koaliciji sudjelovao HSU, kada njihov čelnik Hrelja nije dovodio u pitanje njegovu legalnost, ali ni tada nije podržao zahtjeve umirovljenika za povećanjem cenzusa. Tada su mu u fokusu interesa bili samo osiguranici privatnog osiguravajućeg društva Royal, za koje je svojim glasom HDZ-u za proračun osigurao nacionalizaciju njihovih privatnih mirovina. Hrelja je za govornicom rekao „da se zakon donosi jer se njegovo veličanstvo Andrej Plenković uz kavu dogovorio s vrhuškom samozvanih predstavnica umirovljenika“ te da njima trebaju „fotografija i članak, a Vladi privid suradnje i brige”, kazao je Hrelja, čovjek kojemu nisu na srcu umirovljenici, već borba za fotelju u novoj koaliciji sa SDP-om pod svaku cijenu.

     Silvano Hrelja je tijekom rasprave u Saboru višekratno postavljao pitanje zbog čega aktualna Vlada nije još 2016. godine podigla cenzus nego tek sada pred izbore, jer je očito, zajedno sa svojim sekundantom u raspravi, bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, zaboravio njima samima postaviti pitanje zašto nisu promijenili cenzus npr. 2014., u vrijeme kad su oni bili na vlasti, ali to nisu učinili.

     Tijela upravljanja umirovljeničkih udruga MUH-a i SUH-a, oštro osuđuju i vrijeđanja i omalovažavanja legalno izabranih predstavnica umirovljenika i pitaju se kako je moguće, da nakon uspješnog pomaka u rješavanju ovog krupnog problema za najsiromašnije umirovljenike protiv bude glas predstavnika jedine umirovljeničke stranke.

     Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika izražavaju i zadovoljstvo što je jednoglasno u Hrvatskom saboru usvojen i zakon kojim se obustavljaju svi ovršni postupci u vrijeme posebnih okolnosti vezanih za epidemiju korone, kao i ovrhe na mirovinama. Upravo su umirovljeničke udruge javno zagovarale takvo rješenje“, stoji u priopćenju kojeg su 4. svibnja 2020. u medije uputile predsjednica MUH-a Višnja Fortuna i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.