UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

KRIVAC KORONA

Uskrsnice za Božić?

 

     Brojni hrvatski gradovi i općine i ovaj Uskrs odlu­čili su isplatiti uskrsnice svojim umirovljenicima u rasponu od 100 do 500 kuna, no iako je novac u njihovim proračunima bio osiguran, zbog pandemi- je koronavirusa isplate su uglavnom stopirane. Tako je primjerice grad Sisak u planu imao podjelu uskrsnica u iznosima od 100 do 300 kuna, no isplate se nisu, kao inače, mogle obaviti na gradskim blagajnama zbog straha od širenja zaraze.

     Nakon toga su u gradu došli na ideju da isplate uskr­snice direktno na račun umirovljenika, no dobili su od- bijenicu HZMO-a pa je isplata odgođena do daljnjega, odnosno dok ne prođe pandemija. U Koprivnici je pak isplata uskrsnica za 1.500 umirovljenika koji imaju mi­rovine do 2.000 kuna prolongirana. I slavonski grado­vi, Đakovo, Belišće i Valpovo donijeli su odluke o isplati uskrsnica u iznosima od 200 do 300 kuna, ali zbog cijele situacije također ne znaju kada će obaviti isplate.

     Grad Osijek pronašao je način kojim je u ova teška vremena ipak razveselio svoje umirovljenike za Uskrs. Naime, uskrsnice su umirovljenicima poslane putem pošte. Tako su na kućne adrese 7.343 korisnika mirovina stigle uskrsnice u iznosima od 100 do 400 kuna za što je potrošeno 1,9 milijuna kuna.

     I grad Varaždin poslao je na kućne adrese 2.019 umi­rovljenika uskrsnice u iznosu od 150 kuna. Pravo na njih imaju umirovljenici koji primaju mirovine u iznosu do 2.000 kuna mjesečno. Za to je grad potrošio malo više od 300 tisuća kuna.

     Definitivno najopskurniju odluku donijele su istar­ske općine Raša, Kršan, Pićan, Sv. Nedelja i grad Labin, koji će uskrsnice podijeliti zajedno s božićnicama uoči božićnih blagdana.

I.K.