UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

KADA ĆE REVIZIJA?

Saborske mirovine porasle dvije tisuće kuna!

 

      Prema posljednjim podatcima čak 178 tisuća korisnika prima povlašte­ne mirovine, a ono što definitivno bode oči su iznosi koje prima trenutno 673 umirovljenih zastupnika Hrvatskog sabora, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavnih državnih revizora. Nai­me, oni primaju nikad veću mirovinu, u prosjeku od 10.033,88 kuna. Usporedbe radi, prosječna mirovina običnog umi­rovljenika iznosi 2.507 kuna, što je čak četiri puta manje. Treba napomenuti i da saborski zastupnici u odnosu na obične umirovljenike u mirovinu mogu prema povlaštenim uvjetima znatno ranije i to bez ikakve penalizacije.

     Ono što je zajedničko svim hrvat­skim Vladama pa tako i ovoj posljednjoj HDZ-ovoj je da su bile dosljedne u po­većavanju mirovina bivšim saborskim zastupnicima. Zanimljivo je pogledati i podatke koliko je rasla mirovina ovoj povlaštenoj grupi umirovljenika za vri­jeme aktualne Vlade. Tako je u rujnu 2016. godine iznosila prosječno 8.011,85 kuna. Dakle, u tri i pol godine HDZ- ove vlasti saborske mirovine su porasle za 2.022 kune!

     Usporedbe radi, prosječna mirovina svih umirovljeni­ka prema običnim propisima u tri i pol godine ove Vlade narasla je za 256 kuna, odnosno u rujnu 2016. iznosila je 2.251 kunu. Sa­borske mirovine, dakle, narasle su čak osam puta više od običnih. Kategori­ja najniže mirovine u istom razdoblju narasla je najmanje, samo 227 kuna, sa 1.448 kuna na 1.675 kuna. Mate­matika kaže da je prosječna saborska mirovina porasla za devet puta više od prosječne najniže mirovine. Je li to vama normalno?

Revizijom do novca

     Podsjetimo, sve mirovine se usklađuju dvaput godišnje, u siječnju i srpnju, a prate rast plaća i troškova života. No, ono što je uzrokovalo dodatni rast sa­borskih mirovina za čak tisuću kuna je odluka HDZ-ove aktualne Vlade iz 2017. godine kojom je ukinuta Odredba o smanjenju saborskih mirovina za deset posto iz 2014. godine, koju je donije­la bivša, Milanovićeva Vlada. Samo ta razlika godišnje košta proračun osam milijuna kuna.

     I dok bi ušteda na saborskim mirovi­nama bila više simbolična, definitivno najveću uštedu u doba krize ova Vlada bi mogla napraviti revizijom postojećih braniteljskih mirovina. Jer, među 121 tisuće povlaštenih braniteljskih mirovina sigurno se krije jedan broj onih koji su lažirali svoj ratni put, a redovito u javnost izađu i slučajevi lažnih ratnih vojnih invalida. Takvih je slučajeva sve više i na sudovima i medijima, a na društvenim mrežama svakodnevno čujemo o „slučajevima".

     Mjesta za rezove i uštede na miro­vinama prema posebnim propisima definitivno ima pa se stoga i ne mo­žemo složiti s premijerovom konstata­cijom da neće dirati u (sve) mirovine. A hajdemo sada zaokružiti - mirovine po posebnim propisima za samo 178 tisuća umirovljenika teže oko devet milijardi kuna godišnje, dok za milijun ostalih umirovljenika odlazi„samo" 30 milijardi. Sve je jasno, zar ne?

     Pandemija koronavirusa, ako potra­je, možda bi konačno mogla natjerati vladajuće da uvedu reda u mirovine prema posebnim propisima.

Igor Knežević