UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

Umirovljenici nisu klonuli duhom

 

     Strah od smrtonosnog koronavirusa ušla je u sve pore društva, a ne čudi da je najviše tjeskobe taj virus uzrokovao starijim osobama, koje su najugroženija populacija. Kao da to nije bilo dovoljno, dodatni potres u živote zagrebačkih sta­novnika pa tako i umirovljenika unio je jaki potres koji je 22. ožujka zatresao hrvatsku metropolu. Par dana prije potresa, oprez i strah od koronavirusa, natjerali su„krizni stožer" Sindikata umirovljenika Hrvatske da donese mjere kojima bi se zaštitili za­poslenici, volonteri i svi članovi. Tako je, između ostalog, svim podružnicama SUH-a i županijskim povjereništvima poslana preporuka u kojoj je zatraženo da se do daljnjeg odgode svi susreti i okupljanja članova.

Pozivi u pomoć

     Odlučeno je i da svi zaposleni i volonteri u središnjici SUH-a do daljnjega svoj posao obavljaju od kuće, no nije se zaboravilo na naše umirovljenike koji svakodnevno nazivaju pravno i psihološko savjetovalište SUH-a te su te službe i dalje dostupne svima koji traže pomoć i savjete preusmjeravanjem telefona. I doista, nažalost, i psihološko i pravno savjetovalište SUH-a u posljednje vrijeme dobivaju puno više poziva nego što je uobičajeno.

     Koronavirus je paralizirao poslovanje u cijeloj Hrvatskoj, a to je na svojoj koži osjetilo i 12 i pol tisuća umirovljenika koji uz mirovinu rade do pola radnog vremena. Već su krenula otpuštanja tih umirovljenika, a mnogi su sad„na čekanju" pa zabrinuto zovu pravno savjetovalište kako bi se potužili na svoju situaciju. Ono što svakako rastužuje sve nas u SUH-u je i činjenica da su se javili brojni umirovljenici raspitujući se o pisanju oporuke, jer strah od koronavirusa ih je nagnao da počnu razmišljati o vlastitoj smrti. Mnogi su se žalili i na mirovinska prava te na preniske mirovine.

     I psihološko savjetovalište, kojeg vodi zamjenica predsjednice SUH-a, psihologinja Biserka Budigam, nakon pojave korona­virusa i potresa postalo je „popularnije", jer se u umirovljenike uvukao strah i sada traže riječi utjehe i savjete kako da se nose s teškim vremenima. Iako je ona ta

 

koja daje savjete za pregrmiti ovu krizu, i sama Biserka kaže kako osjeća određenu usamljenost, jer već praktički tri tjedna ne izlazi nigdje, a živi sama. No, to liječi telefonskim razgovorima s prijateljicama i kćeri, a kćer joj s vremena na vrijeme dođe s unučadi pred kuću kako bi ih vidjela i mahnula im preko ograde.

Strpljenje je izbavljenje

     A što tek reći za sudbinu predsjedni­ce SUH-a Jasne Petrović, koja je morala privremeno odseliti kod kćerke. Njoj su zbog potresa i oštećenja stana nestali voda i plin, ostala je bez grijanja i raspao se lift, a živi na četvrtom katu. Da bi mogla nastaviti raditi preko interneta počela je pisati reklamacije i pritužbe te natjerala mjerodavne službe da joj u par dana os­posobe plin, toplu vodu i grijanje, iako su joj prvotno rekli da će za popravak morati čekati do kraja korona krize.    Tako se ona opet na glavni broj SUH-a svakodnevno javlja sve češćim pozivateljima koji iznose brojne probleme.

     Na preusmjerenom telefonskom broju Pravnog savjetovališta SUH-a dnevno od­govara pravnica Sunčica Rukavina Jurca, a povremeno joj pomaže pravnik Davor Šmuljić. Novinar Igor Knežević prikuplja informacije i radi na uskršnjem broju Glasa umirovljenika. Ožujski broj, javljaju člano­vi, došao je na brojne adrese, u privatne domove, ali i u domove umirovljenika.

     Na tematskoj Facebook stranici SUH-a Pokret protiv siromaštva starijih osoba, koja ima blizu 20 tisuća pratitelja, dnevnim postovima se komunicira sa starijim oso­bama, čita njihove komentare i odgovara na upite, što sigurno olakšava izolaciju i osamljenost. I dok strah od potresa sva­kim novim danim slabi, umirovljenici, kao uostalom i svi građani, s nestrpljenjem čekaju kada će se stvari vratiti u normalu i kada će koronavirus nestati ili će se naći lijek za njega.

Sa svih strana - sa srcem

     Što rade članovi i aktivisti Sindikata umirovljenika Hrvatske u vrijeme kad im je zabranjeno raditi u službenim prosto­rijama, a i sami su zbog dobi „osuđeni" na izolaciju - upitali smo regionalne pot­predsjednike Biserku Budigam (Sjever), Vladimira Buršića (Zapad), Asju Tomin (Jug) i Matu Obradovića (Istok). Proradili su telefoni.

     U Gradu Zagrebu nakon potresa u kojem su stradale kuće dosta članova SUH-a iz četiri podružnice u podsljemenskoj zoni (Oporovec, Miroševec, Granešinski Novaki i Podsljeme) vlasnici su, iako su dobili rješenje o rušenju, sami popravljali krovove i kuće te nastavili stanovati. Podružnica Oporovec organizirala je „tim solidarnosti" kako bi pomagali u susjednom naselju Čučerju koje je više stradalo. Zgrada u kojoj je i prostor Podružnice Centar također je oštećena.   Predsjednici drugih podružnica uglavnom komuniciraju s članovima putem telefona, jer su i sami u izolaciji. Podružnica    Kraš je organizirala za više potrebitih starijih građana u Novom Zagrebu dostavu hrane iz Doma sv. Ane i iz Doma Park.

Biserka kaže kako je zvala i Bjelovar i Krapinu, no tamo su zamrznuli sve ak­tivnosti.

Ima i oboljelih

     Županijski povjerenik Zlatko Hržić jav­lja kako su u proteklom razdoblju zbog koronavirusa aktivnosti svih podružnica u Zagrebačkoj županiji svedene na minimum. U podružnicama se održavaju kontakti jedino telefonom, a u cilju prikupljanja informacija o zdravstvenom stanju i po­trebama članova. Nažalost, u Samoboru je jedna članica preminula, a u Rugvici je dvoje oboljelih i nalaze se u izolaciji. Također su i dvoje članova Zračne luke Zagreb oboljeli od korone. Bili bi presretni da na tome i ostane.

     Potpredsjednik Vladimir Buršić javlja kako su u podružnicama SUH-a u Istarskoj županiji uvedena različita rješenja s ciljem pomaganja članovima u ovoj izvanrednoj situaciji. Dežurstva u kancelariji su uvedena u nekim podružnicama, ali nisu otvorene za primanje članova, osim ako nije nešto hitno, ali su zato telefonski uvijek dostupni.

     U Puli volonteri s korisnicima dogovaraju sve što im je neophodno. Voditeljica volon­tera je telefonski povezana s njima. U svim jedinicama lokalne samouprave organizirana je pomoć najugroženijima - potrebitima putem volontera Crvenog križa, u nekima i preko Dobrovoljnog vatrogasnog društva te socijalne službe jedinica lokalne samo­uprave. Podružnice međusobno surađuju uglavnom telefonski i razmjenjuju iskustva.

Hrabrost s juga

     Sukladno uvođenim mjerama prevencije za suzbijanje korona virusa podružnice s juga Hrvatske pridržavaju se uputa pristiglih od strane Središnjeg ureda SUH-a, javlja se potpredsjednica Asja Tomin.

     S obzirom da se radi o rizičnim osobama, podružnica je zatražila za neke članove pomoć drugih udruga, Crvenog križa, stožera Civilne zaštite te drugih, kako bi se uz manje rizičnu mlađu populaciju organizirala pomoć u kupnji namirnica. Tako je splitska podružnica u kontaktu s gradskim kotarima organizirala volonte­re za pomoć starijima članovima. Preko službene Facebook stranice Podružnice se daju sve druge potrebne informacije.

     Podružnica Trogir u suradnji s udrugama civilnog društva brine o svojim članovima u nabavci prehrambenih proizvoda i lijekova, kako bi ostali doma. U manjim mjestima, gdje se svi poznaju, veliku ulogu imaju stožeri civilne zaštite pa tako predsjednici podružnica Omiša, Vrgorca, Žrnovnice i cijele regije Jug, su u kontaktu sa stože­rima u svojim gradovima. Svi su aktivni i pokazali su se kao izvrsni organizatori. Ostavili su svoje kontakt telefone svim članovima i uspostavili dežurstva, iako i sami spadaju u rizičnu skupinu.

     Dubrovnik se pokazao da je uvijek spreman pomoći te se priključio šivanju maski zajedno sa ženama iz Hrvatske stranke umirovljenika. A za dubrovačke članove SUH-a taj je posao obavila Marijana, tajnica podružnice. Hvala joj. Solidarnost su iskazali i svi predsjednici podružnica krajnjeg juga zemlje, te su u dnevnom kontaktu s članstvom.

Za sada bez oboljelih

     Predsjednici podružnica SUH-a regije Istok obaviješteni su o naputku Središnjeg ureda SUH-a o ponašanju članova za vrijeme pandemije, a oni su pak obavijestili članstvo da se prekidaju aktivnosti na dosadašnji način, oglasivši to na vratima prostorija koje koriste za rad, preko društvenih mreža i telefonom. Objavljeni su i dežurni telefoni za slučaj bilo kakvih potreba ili problema, plaćanja članarine, organizirane nabavke ili nečega drugog.

     Potpredsjednik Mato Obradović javlja kako su zadovoljni jer je savjesna i odgo­vorna samoizolacija rezultirala time da za sada nema oboljelih članova.

     U gradovima gdje djeluje Crveni križ, oni su preuzeli brigu o pomoći starijim osobama, a snabdijevanje je otežano, ali funkcionira uz pomoć mlađih članova obi­telji, susjeda ili prijatelja.

     U pojedinim općinama preko Crvenog križa članstvo je snabdjeveno i maskama, a ostali su se snalazili u kućnoj radinosti. Gdje je to bilo moguće, za Uskrs su osigu­rani i pokloni, negdje u novcu, a negdje u paketima za najpotrebitije.

     Predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a Brodsko-posavske županije Stjepan Rakitić dodao je kako je u svih desetak podružnica u županiji, s obzirom da je riječ o članovima izrazito starije dobi, sve u znaku strpljivog i savjesnog čekanja da ova pandemija prođe pa da nastave s ak­tivnostima.

Jasna A. Petrović Igor Knežević