UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

BITKA ZA GLASOVE

Osvoji umirovljenike i dobivaš izbore

 

     Krajem rujna ili početkom listopa­da 2020. godine u Hrvatskoj će se održati novi parlamentarni izbori. Iako još nije službeno počela, dvije naj­veće hrvatske stranke, HDZ i SDP, već su krenule s kampanjom kako bi privukli birače. Na valu pobjede Zorana Milano- vića na predsjedničkim izborima, kao i unutarstranačkih sukoba u HDZ-u, SDP nakon dugo vremena ima bolji rejting od HDZ-a među biračima.

     Doduše razlika nije velika, unutar 3 posto, stoga predstoji velika bitka obiju stranaka za svaki mogući glas. Ono što je indikativno u posljednjih nekoliko mjeseci jest da su i SDP i HDZ, rekli bi­smo konačno, shvatili važnost umirov­ljeničke populacije, odnosno 1,24 mili­juna potencijalnih glasača.

SDP-ov plan za budućnost

     SDP je, za razliku od HDZ-a, krajem veljače 2020. godine već predstavio svoj program pod nazivom „Ispiši buduć­nost", kojim će, kažu, osigurati red i sta­bilnost u Hrvatskoj. Predsjednik stranke Davor Bernardić izjavio je kako će se njegova stranka baviti reformom pravosuđa te povećanjem plaća i miro­vina. Najavio je i koalicijsku suradnju s dvije umirovlje­ničke stranke, Hrvatskom strankom umirovljenika i Strankom umirovljenika.

     „Prioritet u povećanju mirovina imat će socijalno najugroženiji i umirovljeni­ci koji su radničke mirovine stekli tako što su ostvarili puni radni staž. Udjel njiho­vih mirovina u prosječnoj plaći mora biti najmanje 75 posto', izjavio je predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Branko Grčić.

     U Hrvatskoj ima oko 195 tisuća umi­rovljenika koji su skupili 40 i više godina staža. Njihova prosječna mirovina iznosi 3.509 kuna. No, onih bez međunarodnih ugovora ima 156 tisuća i primaju u pro­sjeku 4.116 kuna mirovine, što je 62,7 posto udjela u prosječnoj plaći (6.559 kn). Da bi se plan SDP-a ispunio, 75 po­sto udjela iznosio bi 4.919 kuna, što bi bio porast od oko 800 kuna. Državu bi to dodatno koštalo milijardu i 497 mili­juna kuna godišnje.

     SDP je najavio i novu formulu (80:20 umjesto 70:30) usklađivanja mirovina, ali i uvođenje trećeg usklađivanja u go­dini, koje bi iznosilo polovicu iznosa ra­sta BDP-a. U planu je i davanje dodatka od 10 posto za sve umirovljenike koji su skupili 41 godinu staža, čime bi se sma­njio broj prijevremenih umirovljenja. Naime, prosječan hrvatski radnik u tre­nutku umirovljenja ima 30 godina rad­nog staža, dok je u europskim zemljama on iznad 37 godina, navode u SDP-u.

Odakle im milijarde?

     Osnovne mirovine, samo iz prvog stupa, imaju i dodatak od 27 posto. Oni koji se odluče za kombiniranu mirovinu (I. + II. stup), dobiju dodatak od 20,25 posto. SDP predlaže da se dodatak od 27 posto omogući i za dvostupne umi­rovljenike, kako bi građani bili u jedna­kopravnoj poziciji. Također, predlažu da se stopa izdvajanja za II. stup poveća s trenutačnih 5 posto na 5,7 posto.

     SDP predlaže i uvođenje „socijalne mirovine", kojom bi se obuhvatilo 60 tisuća starijih osoba koje nisu ostvarile uvjete za mirovinu niti posjeduju imo­vinu. Riječ je zapravo o modelu koji se ne bi puno razlikovao od nacionalne naknade za starije osobe, za koju su se umirovljeničke udruge izborile. No, umjesto 800 kuna koliko iznosi nacio­nalna naknada za starije osobe, SDP-ova socijalna mirovina bi iznosila između 801 kune i 1.026,75 kuna, koliko iznosi najniža mirovina za 15 godina staža.

     Nadalje, najavljeno je uređivanje sustava obiteljskih mirovina, ukidanje plaćanja pretplate za HRT za umirovlje­nike koji ispunjavaju uvjete za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osi­guranja. Također, Bernardić je najavio i izgradnju domova za umirovljenike za oko 10 tisuća osoba, a uveo bi se i sustav poticane stanogradnje u svrhu izgrad­nje objekata za smještaj starijih oso­ba, uz subvencionirani najam i kupnju stanova u objektima s organiziranom zdravstvenom zaštitom i prehranom te društvenom skrbi.

     Sve te promjene stajale bi državni proračun 3,5 milijarde kuna. Postavlja se pitanje otkud će se dobiti novac? U SDP-u ističu kako bi porast BDP-a od 1 posto bio dovoljan za financiranje nji­hovog programa, no kad uzmemo u obzir da zbog koronavirusa Hrvatskoj prijeti smanjenje rasta BDP-a, a možda i recesija, onda na ovaj program treba gledati sa zadrškom. A i povijest nas je naučila da se od predizbornih obećanja u Hrvatskoj ostvari samo manji dio.

HDZ vjerodostajan ili ipak ne?

     HDZ čekaju unutarstranački izbori nakon kojih će se krenuti s izradom pro­grama kojim će se pokušati dodvoriti bi­račima. No, podsjetit ćemo vas zato na HDZ-ov izborni program „Vjerodostoj­no" koji im je donio pobjedu na prošlim izborima, a koji je također bio pun obe­ćanja koja se nisu ostvarila.

     "Trajno ćemo usklađivati visinu mi­rovina s rastom plaća u od­nosu na kretanje BDP-a, pro­računskog deficita i troškova života, u cilju da se mirovine postupno povećavaju pre­ma razini od 60% prosječne plaće, kako bismo našim umirovljenicima osigurali dostojanstven život', stajalo je u HDZ-ovom programu "Vjerodostojno'.

     Kao što znamo, uskla­đivanje mirovina s BDP-om nije zaživjelo, iako zbog po­sljednjeg mizernog uskla­đivanja od 0,7 posto je SUH zatražio da se upravo uvede i treće usklađivanje u godini, prema rastu BDP. Kad je HDZ došao na vlast 2016. prosječna mirovina iznosila je 2.251 kunu, a prosječna plaća 5.685 kuna. Udio mirovine u plaći iznosio je 39,59 posto. Danas je prosječna miro­vina 2.506 kuna, a plaća 6.559 kuna te je udio svega 38,2 posto. Dakle, čak je došlo i do pada.

     Jedino što je HDZ obećao u svom programu, a bit će ostvareno, je uvođe­nje nacionalne naknade za starije oso­be. Sada smo u iščekivanju HDZ-ovog odgovora SDP-u, odnosno što će ponu­diti umirovljenicima koji više ne nasje­daju na jeftina obećanja.

Igor Knežević