UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

POGLED PREKO GRANICE

Njemačka, Poljska i Slovenija vole svoje umirovljenike

 

     Sa zavisti hrvatski umirovljenici mogu pogledavati preko gra­nice kako se u drugim europ­skim zemljama vlade odnose prema svojim umirovljenicima. Primjerice, njemačka Vlada pripremila je novi zakon o takozvanoj temeljnoj mi­rovini, kojom bi se od 2021. godine povećale mirovine onim umirovlje­nicima koji usprkos dugogodišnjem radnom stažu i uplaćivanju u miro­vinski fond imaju niska primanja.

     „Riječ je o vjerojatno najvećem socijalnom projektu ovog izbornog razdoblja. Temeljna mirovina će Nje­mačku učiniti pravednijom", izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil iz Socijaldemokratske stranke Njemač­ke (SPD).    Uvođenje instituta temeljne mirovine spada u jedan od najvećih projekata kabineta Angele Merkel.

     Tim mjerama obuhvatit će se uglavnom osobe s nižim kvalifika­cijama ili osobe koje su radile skra­ćeno radno vrijeme pa su im tako i uplate u mirovinski fond bile niže od osiguranika s prosječnim ili višim pri­manjima.

     "Ne radi se o slijepom razbaciva­nju novca nego o solidarnoj podršci onima koji, unatoč dugogodišnjem radnom stažu, u starosti nemaju do­voljno za život", rekao je Horst See- hofer, koalicijski partner iz Kršćan- sko-socijalne unije (CSU) i ministar unutarnjih poslova.

Mirovine udvostručene

     Pravo na temeljnu mirovinu ima­li bi samo oni umirovljenici koji su u mirovinski fond uplaćivali najmanje 33 godine, a procjene su da će no­vom mjerom biti obuhvaćeno 1,3 milijuna umirovljenika. Državu će to stajati dodatnih 1,3 milijarde eura godišnje. Stranke vladajuće koalicije nisu se u početku mogle dogovoriti tko će imati pravo na temeljnu miro­vinu, tako je CDU htjela spriječiti da dodatak na mirovinu primaju umi­rovljenici koji raspolažu nekretnina­ma u Njemačkoj ili inozemstvu.

     No, SPD se izborio da se ne uzme imovinski, već samo prihodovni cen­zus. Ministar Heil naveo je primjer umirovljenice koja je 40 godina radi­la kao frizerka na minimalcu. Temelj­na mirovina bi joj mirovinu sa 512 eura mjesečno trebala podići na čak 960 eura, odnosno za 47 posto. Bra­vo, Njemačka!

Poljacima 14 mirovina

     U Poljskoj je u punom jeku kam­panja za predsjedničke izbore, a u kojoj bi itekako mogli profitirati tamošnji umirovljenici. Naime, tre­nutačni predsjednik Andrzej Duda predložio je zakon prema kojem će umirovljenici ove godine dobiti 13 mirovina.

     Tako će umirovljenici dobiti bo­nus u visini minimalne mirovine, koja u ovom trenutku iznosi 1.200 zlota, odnosno 2.088 kuna. U Polj­skoj živi oko 12,6 milijuna umirovlje­nika, a bonus bi ove godine dobilo njih 10 milijuna. To će državu stajati 11,7 milijardi zlota, odnosno oko 20 milijardi kuna. Oporba je kritizirala tu mjeru, tvrdeći da će se financirati uglavnom iz fonda svojedobno na- mijenjenog za isplatu invalidnina.

     Umirovljenike je dodatno obra­dovala i odluka poljske Vlade koja je odlučila za sljedeću godinu umirov­ljenicima isplatiti dodatni jednokrat­ni bonus pa će tako u 2021. godini tamošnji umirovljenici dobiti čak 14 mirovina. Nešto o čemu hrvatski umirovljenici mogu samo sanjati. Bravo, Poljska!

Slovenski zlatni standard

     Da su Slovenci otišli jako daleko od Hrvatske po pitanju mirovina go­vori i podatak da prosječna mirovina u toj zemlji iznosi 665 eura, odnosno oko 5.000 kuna. Za usporedbu, pro­sječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.506 kuna, odnosno duplo manje! Prosječna neto plaća u toj zemlji iznosi 1.133 eura (8.520 kuna) te udjel prosječne mirovine u prosječ­noj neto plaći iznosi visokih 58 po­sto. Za usporedbu, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj iznosi mizernih 38 posto.

     Treba istaknuti i da su posljed­njim usklađivanjem s rastom troško­va i plaća mirovine u Hrvatskoj rasle za 0,7 posto za drugo polugodište 2019. Ukupno su u 2019. mirovine usklađivanjem porasle za 3,14 posto. U Sloveniji su mirovine u protekloj godini rasle slično, za 3,2 posto, no ostaje činjenica da su tamošnje mi­rovine dvostruko veće, nominalno i realno. Bravo, Slovenija!

Igor Knežević