UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

POGLED PREKO GRANICE

Njemačka, Poljska i Slovenija vole svoje umirovljenike

 

     Sa zavisti hrvatski umirovljenici mogu pogledavati preko gra­nice kako se u drugim europ­skim zemljama vlade odnose prema svojim umirovljenicima. Primjerice, njemačka Vlada pripremila je novi zakon o takozvanoj temeljnoj mi­rovini, kojom bi se od 2021. godine povećale mirovine onim umirovlje­nicima koji usprkos dugogodišnjem radnom stažu i uplaćivanju u miro­vinski fond imaju niska primanja.

     „Riječ je o vjerojatno najvećem socijalnom projektu ovog izbornog razdoblja. Temeljna mirovina će Nje­mačku učiniti pravednijom", izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil iz Socijaldemokratske stranke Njemač­ke (SPD).    Uvođenje instituta temeljne mirovine spada u jedan od najvećih projekata kabineta Angele Merkel.

     Tim mjerama obuhvatit će se uglavnom osobe s nižim kvalifika­cijama ili osobe koje su radile skra­ćeno radno vrijeme pa su im tako i uplate u mirovinski fond bile niže od osiguranika s prosječnim ili višim pri­manjima.

     "Ne radi se o slijepom razbaciva­nju novca nego o solidarnoj podršci onima koji, unatoč dugogodišnjem radnom stažu, u starosti nemaju do­voljno za život", rekao je Horst See- hofer, koalicijski partner iz Kršćan- sko-socijalne unije (CSU) i ministar unutarnjih poslova.

Mirovine udvostručene

     Pravo na temeljnu mirovinu ima­li bi samo oni umirovljenici koji su u mirovinski fond uplaćivali najmanje 33 godine, a procjene su da će no­vom mjerom biti obuhvaćeno 1,3 milijuna umirovljenika. Državu će to stajati dodatnih 1,3 milijarde eura godišnje. Stranke vladajuće koalicije nisu se u početku mogle dogovoriti tko će imati pravo na temeljnu miro­vinu, tako je CDU htjela spriječiti da dodatak na mirovinu primaju umi­rovljenici koji raspolažu nekretnina­ma u Njemačkoj ili inozemstvu.

     No, SPD se izborio da se ne uzme imovinski, već samo prihodovni cen­zus. Ministar Heil naveo je primjer umirovljenice koja je 40 godina radi­la kao frizerka na minimalcu. Temelj­na mirovina bi joj mirovinu sa 512 eura mjesečno trebala podići na čak 960 eura, odnosno za 47 posto. Bra­vo, Njemačka!

Poljacima 14 mirovina

     U Poljskoj je u punom jeku kam­panja za predsjedničke izbore, a u kojoj bi itekako mogli profitirati tamošnji umirovljenici. Naime, tre­nutačni predsjednik Andrzej Duda predložio je zakon prema kojem će umirovljenici ove godine dobiti 13 mirovina.

     Tako će umirovljenici dobiti bo­nus u visini minimalne mirovine, koja u ovom trenutku iznosi 1.200 zlota, odnosno 2.088 kuna. U Polj­skoj živi oko 12,6 milijuna umirovlje­nika, a bonus bi ove godine dobilo njih 10 milijuna. To će državu stajati 11,7 milijardi zlota, odnosno oko 20 milijardi kuna. Oporba je kritizirala tu mjeru, tvrdeći da će se financirati uglavnom iz fonda svojedobno na- mijenjenog za isplatu invalidnina.

     Umirovljenike je dodatno obra­dovala i odluka poljske Vlade koja je odlučila za sljedeću godinu umirov­ljenicima isplatiti dodatni jednokrat­ni bonus pa će tako u 2021. godini tamošnji umirovljenici dobiti čak 14 mirovina. Nešto o čemu hrvatski umirovljenici mogu samo sanjati. Bravo, Poljska!

Slovenski zlatni standard

     Da su Slovenci otišli jako daleko od Hrvatske po pitanju mirovina go­vori i podatak da prosječna mirovina u toj zemlji iznosi 665 eura, odnosno oko 5.000 kuna. Za usporedbu, pro­sječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.506 kuna, odnosno duplo manje! Prosječna neto plaća u toj zemlji iznosi 1.133 eura (8.520 kuna) te udjel prosječne mirovine u prosječ­noj neto plaći iznosi visokih 58 po­sto. Za usporedbu, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj iznosi mizernih 38 posto.

     Treba istaknuti i da su posljed­njim usklađivanjem s rastom troško­va i plaća mirovine u Hrvatskoj rasle za 0,7 posto za drugo polugodište 2019. Ukupno su u 2019. mirovine usklađivanjem porasle za 3,14 posto. U Sloveniji su mirovine u protekloj godini rasle slično, za 3,2 posto, no ostaje činjenica da su tamošnje mi­rovine dvostruko veće, nominalno i realno. Bravo, Slovenija!

Igor Knežević